'Mozak je 'savitljiv'. Kroz okolinu, mozak možemo 'ojačati' ili ga 'oslabiti'. Doista vjerujem da, unatoč svim našim najboljim namjerama, nažalost, oblikujemo mozak naše djece u pogrešnom smjeru', govori radna terapeutkinja i objašnjava koje su glavne pogreške u odgoju većine roditelja
"Djeca su danas u razornom emocionalnom stanju! Većina njih dolazi u školu emocionalno nesposobna za učenje, a postoji puno faktora u današnjem životnom stilu koja su doprinijela ovakvom razvoju događaja", govori Victora Prooday, radna terapeutkinja.
U svom dugogodišnjem radu s roditeljima, djecom i učiteljima, ona je vidjela mnogo upozoravajućih stvari te shvatila kako djeca danas postaju sve gora i gora u mnogim aspektima i zbog toga je odlučila podijeliti neke savjete za sve roditelje.
"Potičem svakog roditelja koji brine o budućnosti svog djeteta da pročita ove, zaista dobronamjerne savjete. Znam da mnogi odabiru ne slušati i čitati ovakve stvari, ali djeci je potrebno da čujete ovu poruku.
Čujem jednu te istu stvar od svakog učitelja kojeg susrećem. Jasno, tijekom svog rada kao terapeutkinje, vidjela sam i dalje vidim pad društvenog, emocionalnog i akademskog funkcioniranja djece, kao i oštar porast teškoća u učenju i drugih dijagnoza.
Kao što znamo, mozak je 'savitljiv'. Kroz okolinu, mozak možemo 'ojačati' ili ga 'oslabiti'. Doista vjerujem da, unatoč svim našim najboljim namjerama, nažalost, oblikujemo mozak naše djece u pogrešnom smjeru", govori radna teraputkinja i donosi najveće greške, ali i savjete za roditelje.
Epidemija popustljivog odgoja: Roditelji, preuzmite odgovornost!
Kako? Ovo su roditeljske glavne pogreške:
1. Djeca dobivaju sve što žele i kada žele
"Gladan/a sam!!" - "Evo, za sekundu, sad će ručak!" "Žedan/a sam!" - "Evo, sad ćemo kupiti vodu/sok." "Dosadno mi je!" - "Evo ti ______ pa se igraj." Sposobnost odgode zadovoljstva jedan je od ključnih čimbenika za budući uspjeh. Imamo najbolje namjere - da naše dijete bude sretno - ali nažalost, činimo ih sretnima u trenutku, ali 'tužnima' dugoročno. Da biste odgodili zadovoljstvo, znači da morate biti sposobni funkcionirati dobro pod stresom. Naša djeca s vremenom postaju sve manje i manje sposobna nositi se, s čak i najmanjim stresom, što na kraju stvara velike prepreke njihovom uspjehu u kasnijem životu.
Nemogućnost odgađanja zadovoljstva često se može vidjeti u učionicama, shopping centrima, restoranima i trgovinama kada dijete čuje riječ 'ne' jer su roditelji već navikli dječji mozak da dobije ono što želi istog trenutka.
2. Ne učimo djecu socijalnim vještinama
Svi smo zauzeti, stoga dajemo našoj djeci razne igračke i digitalne uređaje kako bi ih s nečime okupirali. Djeca su se prije puno više igrala vani, gdje su u nestrukturiranim i prirodnim okruženjima naučila i vježbala svoje socijalne vještine. Nažalost, tehnologija je zamijenila vrijeme provedeno na zraku. Uz to, tehnologija je učinila roditelje manje dostupnima i iako to često čine nesvjesno, i djeci i sebi čine štetu, a prioritet bi trebale biti dobro razvijene socijalne vještine.
Saznajte kako pomoći djeci steći emocionalne i socijalne vještine koje određuju njihovu budućnost
Mozak je poput mišića koji se treba i može trenirati i ponovno trenirati. Ako želite da vaše dijete bude sposobno biciklirati, naučit ćete ga voziti bicikl. Ako želite da vaše dijete bude u stanju čekati, podučit ćete ga strpljenju. Ako želite da vaše dijete bude u mogućnosti družiti se, morate ga naučiti socijalnim vještinama. Isto vrijedi i za sve ostale vještine. Nema razlike!
3. Zabava kojoj nema kraja
Stvorili smo umjetan svijet zabave za našu djecu. Jednostavno više nema onih trenutaka dosađivanja. Istog trenutka kada postane tiho, brzo trčimo kako bismo ih ponovno zabavili jer ćemo se osjećati kao da ne ispunjavamo našu roditeljsku dužnost. Živimo u dva odvojena svijeta. Oni imaju svoj 'zabavni' svijet, a mi imamo svoj 'radni' svijet. Zašto nam djeca ne pomažu toliko u kućanskim poslovima, u pranju suđa ili pranju rublja? Zašto većinu vremena i mi zajedno s njima pospremamo njihove igračke i njihovu sobu? Zašto konstantno govorimo 'pustimo djecu da budu djeca', kao da će zbog nekoliko obaveza prestati biti djeca?
To su osnovni monotoni poslovi koji treniraju mozak da bude funkcionalan i da funkcionira i kad je 'dosadno', što je zapravo isti 'mišić' koji se zahtijeva kasnije u školi. Kada djeca krenu u školu i vrijeme je za neke nove stvari, njihov prvi odgovor je "Ne mogu, preteško mi je", ili "Dosadno mi je." Zašto? Zato što ti radni mišići nisu bili dovoljno trenirani zbog beskrajne zabave, a ti mišići treniraju se isključivo kroz rad i obaveze.
4. Tehnologija
Korištenje tehnologije kao 'besplatnog servisa za čuvanje' ustvari nije uopće besplatno. Naplata vas čeka odmah iza ugla. Plaćamo sa živčanim sustavima naše djece, s njihovom pažnjom i sa njihovom sposobnošću za odgodu zadovoljstva. U usporedbi s virtualnom stvarnošću, svakodnevni život je dosadan. Kad djeca dođu u učionicu, izložena su ljudskim glasovima i odgovarajućoj vizualnoj stimulaciji za razliku od bombardiranja 'grafičkih eksplozija' i 'specijalnih efekata' koje se mogu vidjeti na ekranima.
Bebe već od 8 mjeseci znaju koristiti mobitel, a 90 posto predškolaca samo bira medijske sadržaje
Nakon nekoliko sati virtualne stvarnosti, procesuiranje informacija u učionici postaje veliki izazov za djecu jer je njihov mozak naviknut na visoku razinu stimulacije koju tehnologija omogućuje. Nemogućnost obrađivanja nižih razina stimulacije čini djecu osjetljivima na akademske izazove. Tehnologija nas također emocionalno razdvaja od naše djece i naših obitelji. Emocionalna dostupnost roditelja glavni je 'nutrijent' za djetetov mozak, a nažalost, postepeno oduzimamo našoj djeci taj 'nutrijent'.
5. Djeca 'vladaju' svijetom
"Moj sin ne voli povrće." "Moja kćer ne voli ići rano u krevet." "Moje dijete jednostavno ne voli jesti doručak." "On se ne želi sam odjenuti." "Ona je prelijena jesti sama." Ovo su neke od najčešćih rečenica koje čujem od roditelja. Otkada djeca diktiraju nama kako da ih odgajamo? Ako sve ostavljamo na njima, sve što će raditi je jesti tjesteninu, hranu iz pekare, slatkiše, gledati televiziju, igrati igrice i nikad ne spavati.
9 znakova koji pokazuju da imate drsko dijete
Kakvo dobro činimo djeci ako im dajemo što ŽELE kada znamo da to nije DOBRO za njih? Bez pravilne prehrane i kvalitetnog sna, djeca dolaze u školu razdražljiva, nervozna i nepažljiva. Dodatno tome, šaljemo im krivu poruku! Uče kako mogu raditi što žele i ne raditi što ne žele. Koncept 'trebam učiniti' je potpuno odsutan. Nažalost, kako bismo postigli neke ciljeve u životu - moramo raditi ono što je potrebno iako to nije uvijek ono što želimo raditi. Primjerice, ako dijete želi biti odlikaš u školi, mora učiti i raditi na tome. Ako želi biti uspješan nogometaš, mora vježbati. Naša djeca jako dobro znaju što žele, ali imaju velikih problema raditi ono što je potrebno kako bi postigli svoj cilj. I upravo to rezultira neostvarenim ciljevima i djecu ostavlja u razočarenju.
Trenirajte dječji mozak!
U životu djeteta možete napraviti razliku tako što ćete 'trenirati' dječji mozak kako bi vaše dijete uspješno funkcioniralo na socijalnim, emocionalnim i akademskim razinama. Evo što Victora Prooday predlaže kako to učiniti:
1. Nemojte se bojati postaviti granice. Djeci trebaju granice kako bi odrasla u sretne i zdrave ljude!
- Napravite raspored za obroke, odlaske u krevet i vrijeme provedeno ispred ekrana
- Razmišljate o onome što je DOBRO za njih, a ne o onome što ŽELE/NE ŽELE. Bit će vam zahvalna kasnije u životu. Roditeljstvo je težak posao. Trebate biti kreativni kako biste napravili ono što je dobro za njih jer većinu vremena, to je upravo suprotno od onoga što oni žele
- Djeci treba doručak i kvalitetna hrana. Trebaju provoditi vrijeme na otvorenom i ići u krevet u isto vrijeme kako bi bili spremni za školu i učenje sljedeći dan
- Promijenite stvari koje im se ne sviđaju u zabavne, emocionalno stimulativne igre
2. Ograničite tehnologiju i ponovno se povežite s djecom emocionalno
- Iznenadite ih s cvijećem, podijelite osmijeh, škakljajte ih, ostavite slatku poruku u njihovom ruksaku ili ispod jastuka, iznenadite ih odlaskom na ručak ili na desert nakon škole, plešite, napravite utvrdu od jastuka usred dnevne sobe
- Imajte obiteljske večere, igrajte društvene igre, idite u vožnju biciklima, idite u duge šetnje
3. Vježbajte 'odgodu zadovoljstva'
- Neka čekaju! U redu je dosađivati se - to je prvi korak koji vodi kreativnosti
- Postepeno povećavajte 'vrijeme čekanja' između 'ja želim' i 'ja ću dobiti'
- Izbjegavajte upotrebu tehnologije u javnom prijevozu, automobilima i restoranima i umjesto toga ih učite čekati dok razgovaraju i igraju igre
- Ograničite konstantno grickanje grickalica i slatkiša
4. Učite dijete 'monotonom' radu od najranije dobi s obzirom da je to temelj budućeg rada i izvedivosti
- Slaganje rublja, pospremanje igračaka, vješanje odjeće, raspakiravanje namirnica, postavljanje stola, pripreme obroka, pospremanje kreveta...
- Budite kreativni. U početku činite to poticajno i zabavno, tako da njihov mozak povezuje obaveze i rad s nečim pozitivnim
5. Učite dijete socijalnim vještinama
- Učite ih izmjenjivanju reda, dijeljenju, gubljenju/pobjeđivanju, kompromisima, pohvali drugih ljudi, korištenju riječi poput 'molim i hvala'
Iz mog iskustva, djeca se mijenjaju istog trenutka kada roditelji promijene svoju perspektivu o roditeljstvu. Pomozite djeci da budu uspješna u životu na način da trenirate i jačate njihov mozak od najranije dobi.
