Smoothieji s proteinima postali su gotovo nezaobilazan dio jutarnjih rutina odraslih i postavlja se pitanje – mogu li i djeca sigurno konzumirati proteinski prah?
Stručnjaci ističu kako mala količina proteinskog praha u prehrani djece ne mora nužno biti štetna, ali pretjeran unos proteina može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući bubrežne kamence i oštećenje jetre.
Koliko proteina djeca zapravo trebaju?
Roditelji često brinu o tome dobivaju li njihova djeca dovoljno proteina – neprestano se govori kako je protein ključan za pravilan rast i razvoj. No, stručnjaci kažu da se s uravnoteženom prehranom sva potrebna količina proteina može dobiti iz cjelovitih namirnica.
"Djeca mogu apsolutno unijeti sav potreban protein iz hrane, bez dodataka", objašnjava dr. Jenna Wheeler, specijalistica pedijatrijske intenzivne skrbi iz Orlando Healtha. Čak i ako je dijete u fazi kada jede samo pohane pileće medaljone i tjesteninu bolonjez, još uvijek unosi određenu količinu proteina.
Dr. Elizabeth Parks Prout, nutricionistička pedijatrica i medicinska direktorica u Dječjoj bolnici u Philadelphiji, dodaje kako mnogi roditelji ne znaju da proteine sadrže i povrće poput brokule i prokulica, uz meso, mahunarke i orašaste plodove. Također, mliječni proizvodi poput jogurta, svježeg sira i topljenog sira mogu biti izvrsni izvori proteina, piše Huffpost.
Koliko je zapravo proteina potrebno djeci?
- Djeca od 1 do 3 godine: 13 g dnevno
- Djeca od 4 do 8 godina: 19 g dnevno
- Djeca od 9 do 13 godina: 34 g dnevno
- Djevojčice od 14 do 18 godina: 46 g dnevno
- Dječaci od 14 do 18 godina: 52 g dnevno
Kad bismo to stavili u perspektivu, šalica mlijeka sadrži 8 grama proteina, dok samo 30 grama mesa dodaje još 8 grama. Četvrtina šalice graha sadrži između 4 i 5 grama proteina – što znači da je lako dosegnuti preporučene vrijednosti kroz raznoliku prehranu.
Treba li djeci proteinski prah?
Iako odrasli često posežu za proteinskim napitcima nakon treninga, situacija s djecom je drugačija. Dr. Danielle D. Grant, zamjenica medicinskog direktora Texas Children’s Pediatrics, naglašava kako većina djece i tinejdžera već unosi dovoljno proteina kroz uravnoteženu prehranu.
Ipak, postoje određene iznimke. Djeca s metaboličkim poremećajima, pothranjena djeca, oni koji se oporavljaju od operacija te djeca koja slijede strogu vegetarijansku ili vegansku prehranu mogu imati povećane potrebe za proteinima. U tim slučajevima, najbolje je konzultirati se s pedijatrom i nutricionistom prije uvođenja proteinskog praha u prehranu.
"Ako dijete spada u neku od ovih kategorija, liječnik će mu, u suradnji s nutricionistom, pomoći da sigurno poveća unos proteina kroz pažljivo planiranu prehranu", objašnjava dr. Wheeler.
Za većinu djece? Proteinski prah jednostavno nije potreban – običan sendvič s maslacem od kikirikija sasvim je dovoljan!
Je li proteinski prah siguran za djecu?
Kratak odgovor? Ovisi.
"Proteinski prah može biti siguran dodatak, ali to ovisi o načinu korištenja i razlogu zašto ga dijete konzumira", kaže dr. Parks Prout.
Jedan od glavnih problema je prekomjeran unos proteina. Dr. Grant upozorava da to može dovesti do debljanja, zatvora i probavnih smetnji. Osim toga, prekomjerni unos proteina može opteretiti bubrege i povećati rizik od dehidracije te nastanka bubrežnih kamenaca. Također, previše proteina može dovesti do nakupljanja dušika u jetri, što može imati ozbiljne posljedice.
Još jedna stvar na koju treba obratiti pažnju su sastojci u proteinskim prahovima. Mnogi su namijenjeni odraslima koji žele povećati mišićnu masu i poboljšati sportske performanse, zbog čega sadrže sastojke poput kofeina i kreatina – koji nisu prikladni za djecu.
"Neki proteinski prahovi za izgradnju mišića sadrže količinu kofeina ekvivalentnu 6 do 10 šalica kave u samo jednoj do dvije mjerice", upozorava dr. Parks Prout. To može izazvati ubrzan rad srca, vrtoglavicu i druge neželjene nuspojave kod djece.
Kreatin, koji se često koristi za poboljšanje sportske izvedbe, također može biti problematičan za djecu jer može opteretiti bubrege i uzrokovati glavobolje, mučninu, dehidraciju i grčeve u mišićima.
Dodatni problem? Proteinski prahovi nisu regulirani od strane Američke agencije za hranu i lijekove (FDA), što znači da sastav proizvoda nije uvijek pouzdan. "Neki proteinski prahovi sadrže teške metale i visoke razine olova, što može biti opasno za djecu", upozorava dr. Wheeler.
Dok proteinski prah nije inherentno opasan, većina djece jednostavno ga ne treba. Umjesto toga, roditelji bi se trebali fokusirati na osiguravanje uravnotežene prehrane bogate prirodnim izvorima proteina.