Šećer nije dobar izbor djecu, to znamo, ali povremeno se iznenadimo u kojoj je mjeri on štetan i loš, odnosno kakve posljedice može imati dugoročno. Jednu od posljedica prikazala je i ova studija.
Šećer, slatkiši, sokići, čokoladice, pa onda još i šećer u svim mogućim proizvodima gdje ih niti ne očekujemo… Šećer je posvuda. I djeca – vole šećer. Začas se „navuku“, a sa šećerom to ide stvarno lako. Puno je istraživanja na ovu temu, a među njima i ono koje tvrdi da dijete tijekom prvih 1000 dana ne bi trebalo uopće konzumirati šećer.
Jedna je studija, objavljena prošle godine, na temelju podataka prikupljenih od ljudi koji su odrastali tijekom Drugog svjetskog rata, pokazala koliko je važna zdrava prehrana, i to osobito tijekom trudnoće. Naime, istraživanje ukazuje na povećan rizik od nekih kroničnih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2 i hipertenziju, za trudnice i malu djecu koji konzumiraju više šećera.
„S obzirom na to da današnja djeca, uključujući i malu djecu, konzumiraju prekomjerne količine šećera, prirodno raste zabrinutost o njegovom dugoročnom učinku“, kaže Tadeja Gracner, glavna autorica studije, koja kaže da zdravstveni podaci prikupljeni tijekom i nakon regulacije šećera u Britaniji u razdoblju Drugog svjetskog rata nude jedinstvene uvide.
Drugim riječima, njezin je tim usporedio dugoročne zdravstvene trendove među onima koji su imali izuzetno ograničen pristup šećeru u svojim ranim godinama s onima koji su imali tradicionalniji unos šećera. Radi se o više od 60.000 ljudi rođenih između listopada 1951. i ožujka 1956. godine. Britanija je ograničila šećer u razdoblju od siječnja 1940., pa do sredine 1950-ih godina.
Smanjenje šećera u ranoj životnoj dobi, povezali su s manjom stopom pojave dijabetesa tipa 2, i to za 35 posto, a ujedno su ustanovili da bolest kod onih kod kojih se javi, počinje i do četiri godine kasnije. Isto tako kod ispitanika je bila 20 posto niža stopa hipertenzije, a i ta je bolest počinjala u prosjeku dvije godine kasnije.
„Otkrili smo da je prestanak racionalizacije šećera povećao pojavu kroničnih upala u odraslih, što je važan pokazatelj kronične bolesti. Također, ustanovili smo povećan postotak lošeg zdravlja metabolizma, posebno dijabetesa, kolesterola i artritisa", napisali su u opisu studije.
U intervjuu koji je Gracner dala za Washington Post ona ističe da ovo istraživanje samo po sebi nije dovoljno za zaključak, ali da ono što su otkrili sugerira da ograničenja šećera u ranom životu utječe na zdravije navike pojedinca kasnije u životu. Jedan od mogućih razloga mogla bi biti smanjena je sklonost slatkom, što je hipoteza od koje su i krenuli – dokaz da se sklonosti okusu formiraju u vrlo ranoj dobi i ostaju i kasnije.
Na sličnom principu preporuke izdaje i Američka pedijatrijska akademija (AAP) koja kaže da prenatalna prehrana majke i prve dvije godine života (počevši od začeća) mogu „programirati" zdravstvene rizike u djetinjstvu i odraslim osobama. Upravo se zato preporučuje izbjegavanje šećera tijekom prve dvije godine.
