Nova istraživanja pokazala su kako vrijeme uvođenja glutena u prehranu ne utječe na ukupnu incidenciju i prevalenciju od pojave celijakije tijekom razdoblja djetinjstva te da ne postoji razlika u riziku od celijakije ako se gluten uvodi kada je dijete još dojeno, u odnosu na uvođenje nakon razdoblja dojenaštva
Vrijeme uvođenja glutena u prehranu dojenčadi, odnosno uvođenje glutena tijekom razdoblja dojenja ne smanjuje rizik od razvoja celijakije u dojenčadi s postojećim rizikom, stav je Europskog udruženja za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN). Jedna od autorica i članica radne skupine ESPGHAN-a je i prof.dr.sc. Sanja Kolaček, predstojnica Klinike za dječje bolesti Zagreb.
Suprotno prijašnjim preporukama, ESPGHAN je u novom mišljenju objavljenom u časopisu Journal of Pediatric Gastroenterology and Nutrition (JPGN) objasnio kako se gluten u prehranu može uvesti u bilo kojem razdoblju između navršenog 4. do 12. mjeseca života. Unatoč dobro poznatoj činjenici kako dojenje pruža brojne zdravstvene dobrobiti, trenutni dokazi ukazuju da niti samo dojenje niti dojenje tijekom razdoblja uvođenja glutena u prehranu djeteta ne može smanjiti rizik od celijakije.
Simptomi celijakije i terapija
Celijakija ili glutenska enteropatije je autoimuna bolest koja se javlja kao posljedica nepodnošenja proteina glutena. Ovu ozbiljnu bolest karakterizira oštećenje crijevne sluznice sa simptomima proljeva, nadutosti, bolovima, opstipacijom i gubitkom tjelesne mase, a jedina terapija je doživotno provođenje striktne bezglutenske prehrane koja smanjuje sve komplikacije te osigurava normalan rast i razvoj djece.
Prijašnje preporuke EPSGHAN-a iz 2008. godine navodile su kako je potrebno izbjegavati rano (prije 4. mjeseca starosti) i kasno (nakon navršenih 7. mjeseci) uvođenje glutena te da je gluten potrebno uvoditi kada je dijete još uvijek dojeno. Ove preporuke temeljene su na opservacijskim studijama i sugeriraju kako ovakav pristup smanjuje rizik od celijakije.
Vrijeme uvođenja glutena ne utječe na rizik od pojave celijakije
No, od tada su provedena nova istraživanja čiji su rezultati pokazali kako vrijeme uvođenja glutena u prehranu ne utječe na ukupnu incidenciju i prevalenciju od pojave celijakije tijekom razdoblja djetinjstva. U međuvremenu su se pojavili i novi dokazi koji pokazuju da ne postoji razlika u riziku od celijakije ako se gluten uvodi kada je dijete još dojeno, u odnosu na uvođenje nakon razdoblja dojenaštva.
Nove preporuke temelje se na studijama u kojima je sudjelovala dojenčad s utvrđenom genetskom predispozicijom za razvoj celijakije. Međutim, informacija o tome ima li dijete spomenutu genetsku predispoziciju uglavnom nije poznata u vrijeme kada se započinje s uvođenjem dohrane. Upravo zbog ove činjenice nove preporuke vrijede za svu dojenčad, bez obzira na rizik od celijakije.
Rizični geni za razvoj celijakije prisutni su u 30-40% europske populacije te u 75-80% djece koja su u bliskom srodstvu s osobama oboljelim od celijakije (roditelji ili braća). Za sada ne postoji dovoljno dokaza kako bi se napravile specifične preporuke za dojenčad čijoj obiteljskoj anamnezi postoji celijakija.
Autori su u svojem zaključku naglasili potrebu za osmišljavanjem preporuka za djecu s povećanim rizikom od celijakije i daljnjim istraživanjima kako bi se utvrdio najbolji pristup za uvođenje glutena u prehranu.
Literatura:
Hania Szajewska, Raanan Shamir, ML Mearin, Carmen Ribes Koninckx, Carlo Catassi, Magnus Domellöf, Mary S. Fewtrell, Steffen Husby, Alexandra Papadopoulou, Yvan Vandenplas, Gemma Castillejo, Sanja Kolacek, Sibylle Koletzko, Ilma R. Korponay-Szabó, Elena Lionetti, Isabel Polanco, Riccardo Troncone. Gluten Introduction and The Risk of Coeliac Disease. A Position Paper By The European Society For Paediatric Gastroenterology, Hepatology & Nutrition. Journal of Pediatric Gastroenterology and Nutrition, 2016; 1 DOI: 10.1097/MPG.0000000000001105
