Rođenju djeteta na zadak pogoduju prerani porod, blizanačke trudnoće, fetalne anomalije i anomalije maternice
Oko 3 do 4 posto beba u svijetu rađa se na zadak. Danas se takva djeca rađaju u razvijenim zemljama najčešće carskim rezom. Razlog tome je jer se često smatra da kod vaginalnog poroda u ovom slučaju postoji povećani rizik za majku i novorođenče, ali i zbog povećane mogućnosti tužbi.
Određeni faktori pogoduju tome da se dijete okrene na zadak. Najčešći uzrok je prerano rođenje djeteta. 25 posto djece je okrenuto na zadak u 32. tjednu trudnoće, ali do termina porođaja ovaj postotak se drastično smanjuje.
Rođenju djeteta na zadak također pogoduju blizanačke trudnoće ili trojke; abnormalna količina amnionske tekućine, povećana ili smanjena; fetalne anomalije; anomalije maternice; i ranije trudnoće dovršene carskim rezom.
Pretpostavlja se da se do termina porođaja većina djece okrene glavom prema izlazu, jer je u tom periodu glava najteža i sila teža je "vuče" prema dolje.
Povećani rizik za majku i dijete
U Hrvatskoj će se u većini rodilišta porođaj na zadak dovršavati operativno, carskim rezom. No to ipak ovisi o niz faktora: stavu rodilišta, iskustva opstetričara, ultrazvučnoj procjeni tjelesne težine novorođenčeta, o tome koji puta žena rađa, kakve je konstitucije…
Porod na zadak ne spada u domenu fiziološkog porođaja i njega vode liječnici. Nažalost sve je manje liječnika koji se "usuđuju" pomoći ženama da rode dijete na zadak vaginalnim putem. Nova generacija liječnika jednostavno to više nema gdje naučiti.
I perspektiva je da će se sve manje žena i liječnika i odlučivati na vaginalni porod djeteta na zadak, jer smjernice govore o povećanom riziku i za majku i za novorođenče. Sam porođaj dulje traje, česta su oštećenja spolovila i druge traume majke i novorođenčeta.
