Najčešće komplikacije zahvata su infekcija, gubitak krvi, teško cijeljenje rane i povećana intraoperativna i postoperativna opasnost od tromboze. Kod beba je povezan s većom mogućnošću astme, alergija i kroničnih upalnih bolesti crijeva
Carski rez podrazumijeva operativno dovršenje trudnoće za koje je potrebna indikacija/medicinski razlog. S obzirom na situaciju unutar koje dolazi do razloga za carski rez, razlikujemo hitne i planirane (elektivne) operacije. Carski rez je ozbiljna operacija povezana s mogućim rizicima i komplikacijama. Najčešće komplikacije zahvata su infekcija, gubitak krvi, teško cijeljenje rane i povećana intraoperativna i postoperativna opasnost od tromboze.
Oporavak rodilje zahtjevniji je nego iza vaginalnog poroda, a za potpuni oporavak treba nekoliko tjedana. U bolnici se obično ostaje pet dana. Nakon operacije problemi ostaju još neko vrijeme, prilikom kašljanja ili smijanja, a moguće su i tegobe prilikom sjedenja ili stajanja.
Vaginalni porođaj manje je rizičan za rodilju, a ima i niz prednosti za novorođenče. Tako vaginalno rođena djeca imaju manji rizik od perzistentne plućne hipertenzije, astme, alergija na hranu i različitih drugih alergija, te intolerancija laktoze i dijabetesa. Također, čini se kako se majke lakše zbližavaju s djecom nakon vaginalnog porođaja zbog neprekinutog kontakta i osjećaja bliskosti s procesom rađanja. Također, uspješnost dojenja veća je u ovako rođene djece.
Inducirani porod i carski rez mogu ugroziti dojenje
Planirani carski oštećuje crijevnu floru
Zašto vaginalno rođena djeca imaju manju pojavnost alergijskih i metaboličkih bolesti još uvijek nije do kraja poznato. O tome govori dosta studija I radova objavljenih zadnjih nekoliko godina. Velike nacionalne studije u Švedskoj i Danskoj unazad tridesetak godina ustanovile su značajno veću incidenciju kroničnih upalnih bolesti crijeva u djece koja su rođena planiranim carskim rezom.
Te rezultate potkrepljuje i nedavno objavljeno američko istraživanje, koje ističe da porođaj elektivnim carskim rezom oštećuje novorođenačku crijevnu floru (intestinalni mikrobiom). Istraživači su proučavali četiri mjeseca staru dojenčad te su ustanovili značajno smanjenje normalnog crijevnog mikrobioma iz reda Escherichie, Shigelle i Bacteroides. Iako su tijekom dojenja ustanovili značajni oporavak crijevne flore, oni predlažu drugačiju prehranu dojenčadi rođene elektivnim carskim rezom zbog smanjenog imunološkoga odgovora ovako rođene djece.
Ozbiljan zahvat samo kada je neophodan
Nadalje, primjena kortikosteroida (dexamethason) koji se danas uglavnom u svim rodilištima rutinski primjenjuju prije planiranog carskog reza, a da bi se prevenirao respiratorni distres novorođenčeta neposredno po porođaju, prema istraživanjima nekih autora (Stutchfielda i sur iz 2013.) ne smanjuje rizik od alergijskih i metaboličkih poremećaja ovako rođene djece. Stoga, treba naglasiti još jednom da je carski rez ozbiljan zahvat, povezan s mogućim nepovoljnim ishodima kako za majku tako i za dijete, koji se treba i mora učiniti samo kada je to neophodno. Zato je i stav struke smatra da nije dozvoljeno, niti opravdano, činiti carski rez na zahtjev.
'Prvi carski rez bio mi je trauma'
U Hrvatskoj raste broj carskih rezova
Važno je napomenuti da incidencija rađanja carskim rezom u Hrvatskoj raste iz godine u godinu. Sada je oko 20%, konkretno u KBC SM u 2014. godine oko 24 % (razlikuje se od rodilišta do rodilišta). Slični trend i još veća incidencija prisutni su i u drugim Europskim zemljama. Tako u Švicarskoj, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, carskim rezom završi 33 posto porođaja.
