Najstarije dijete u obitelji ili jedinac izloženi su većem riziku od anksioznosti i depresije, i to već od djetinjstva, pokazalo je novo istraživanje.
Najstarije dijete u obitelji uvijek je, čini se, nekako posebno opterećeno – najozbiljnije, najzrelije, a čini se i najsklonije anksioznosti i depresiji, kaže najnovije istraživanje. Istom su riziku izloženi i jedinci, pokazalo je isto istraživanje. Istraživanje je provela tvrtka Epic, koja upravlja većinom elektroničkih zdravstvenih kartona diljem SAD-a.
U tvrtki su stručnjaci proučavali više od 182 000 djece koja su bila na sistematskom pregledu u dobi od 8 godina, što je dob u kojoj djecu pedijatri počinju testirati na tjeskobu, odnosno anksioznost.
Među ispitanom djecom, najstarija djeca u obitelji imala su 48% veću vjerojatnost da će im se dijagnosticirati anksioznost i 35% veću vjerojatnost da će im se dijagnosticirati depresija u usporedbi s djecom koja su rođena druga ili kasnije. Kod jedinaca, djece bez braće i sestara, ta je vjerojatnost bila 42% veća za anksioznost i 38% veća za depresiju u usporedbi s djecom s braćom i sestrama.
Iako istraživači nisu izveli nikakve zaključke o tome zašto bi to moglo biti tako, odnosno zašto prvorođena djeca i jedinci imaju veću vjerojatnost da će imati dijagnozu anksioznosti i depresije, ove su brojke poprilično visoke i iznenađujuće. Osim tog, ovi su rezultati zabrinjavajući usred razdoblja u kojem sve češće govorimo o sve većoj krizi mentalnog zdravlja među mladima.
Godine 2021. američki glavni kirurg dr. Vivek H. Murthy izdao je savjetodavno upozorenje da izazovi s kojima se suočavaju mladi ljudi imaju "razoran" učinak na njihovo mentalno zdravlje. Iste godine, Američka akademija za pedijatriju, Američka akademija za dječju i adolescentnu psihijatriju i Udruga dječjih bolnica - koje zajedno predstavljaju više od 77 000 liječnika i više od 200 dječjih bolnica - proglasile su izazove mentalnog zdravlja koje je pred djecu stavila pandemija „nacionalnim izvanrednim stanjem“.
Godine 2022. izdana je preporuka da se djeca podvrgavaju probiru na anksioznost već u dobi od 8 godina, a nakon prvih rezultata ustanovljeno je da gotovo 8% djece u dobi od 3 do 17 godina ima trenutni anksiozni poremećaj, te da djeca mlađa od 18 godina koja imaju anksiozne poremećaje imaju „povećanu vjerojatnost budućeg anksioznog poremećaja ili depresije“.
Anksioznost je osjećaj koji se javlja kada netko doživi strah da će se nešto loše dogoditi. Može dovesti do izbjegavanja, napadaja panike, pretjerane zabrinutosti ili drugih simptoma. Kod svakog se povremeno može javiti osjećaj tjeskobe, ali kada simptomi tjeskobe počnu ometati svakodnevni život, to može biti anksiozni poremećaj.
Kao i većina stanja mentalnog zdravlja, anksioznost se javlja u različitim stupnjevima ozbiljnosti. Kod djece, simptomi tjeskobe mogu uključivati nepravilne obrasce spavanja ili poteškoće sa spavanjem i pretjerane emocije u smislu ljutnje i razdražljivosti. Djeca također mogu pokazati fizičke simptome poput želučanih tegoba ili glavobolje.
