Saznaj koji su najčešći – ali i neki manje očiti – znakovi da se dijete možda nosi sa stresom i anksioznošću, prema savjetima stručnjaka iz Američke akademije za dječju i adolescentnu psihijatriju i Nacionalnog instituta za zdravlje.
Kao roditelji, svi želimo isto – da nam djeca budu sretna, zdrava i da rastu u okruženju punom ljubavi. No život, čak i u ranim godinama, zna biti izazovan. Škola, prijatelji, obiteljske promjene... sve su to situacije koje kod djece mogu izazvati stres i tjeskobu – osjećaje s kojima se, istini za volju, i odrasli često teško nose.
Ponekad će dijete samo reći da mu nešto smeta, ali češće će se nelagoda “ušuljati” tiho, prikrivena promjenama u ponašanju, tijelu i navikama. Zato je važno znati prepoznati znakove koje nam djeca možda ne znaju ili ne mogu izravno reći.
Ovo su najčešći – ali i neki manje očiti – znakovi da se dijete možda nosi sa stresom i anksioznošću, prema savjetima stručnjaka iz Američke akademije za dječju i adolescentnu psihijatriju i Nacionalnog instituta za zdravlje.
Najčešći znakovi stresa i anksioznosti kod djece
Promjene u ponašanju
Možda će postati povučeniji, možda će se češće “buniti” bez jasnog razloga, a možda će se neobično jako vezati uz tebe. Djeca pod stresom mogu djelovati razdražljivo, nervozno ili jednostavno – “kao da nisu svoja”.
Problemi sa spavanjem
Ako dijete teško zaspi, budi se noću ili se ujutro ustaje umorno i bezvoljno, to može biti signal da se u njegovoj glavi odvija emocionalna borba.
Bolovi u trbuhu
Stres se kod djece često manifestira kroz tijelo – osobito kroz trbušne tegobe poput bolova, mučnine ili proljeva. Ako liječnici ne nalaze fizički uzrok, vrijedi razmisliti o emocionalnom.
Pad u školskom uspjehu
Za neke je djecu škola velik izvor pritiska. Ako primijetiš da se muče s koncentracijom, domaćim zadaćama ili ocjenama, to možda nije lijenost, nego znak da su preopterećeni.
Povlačenje iz društva
Ako se dijete povuče iz igre, izbjegava prijatelje ili aktivnosti koje je ranije voljelo, moguće je da se osjeća nesigurno, preplavljeno ili jednostavno – tužno.
Znakovi koje lako previdimo, ali vrijedi ih znati
Promjene apetita
Neka djeca zbog stresa gube apetit, dok se druga okreću hrani kao utjesi. Ako primjetiš veće promjene u načinu na koji dijete jede, obrati pažnju.
Češće bolesti
Kronični stres slabi imunitet. Ako se dijete često razbolijeva, a ne možete naći “krivca” u okolišu, možda je vrijeme da pogledate širu sliku.
Problemi s koncentracijom
Zaboravljivost, dezorganiziranost, “lutanje mislima” – sve to mogu biti znakovi da je djetetov mozak zauzet nečim što ga brine.
Tjelesni simptomi bez jasnog uzroka
Glavobolje, napetost u mišićima, čak i bolovi u prsima mogu biti povezani s emocionalnim stanjem. Djeca to često ne znaju verbalizirati, ali tijelo im “govori” za njih.
Perfekcionizam
Djeca koja teže savršenstvu mogu biti pod pritiskom da stalno budu najbolja. To nije uvijek zdrava ambicija – ponekad je to duboko ukorijenjeni strah od neuspjeha ili razočaranja.
Kako možeš pomoći?
Razgovaraj
Pitaj kako su – ali stvarno slušaj. Pokaži im da su osjećaji normalni i da ne postoji “prevelik” problem. Izbjegavaj rečenice poput “Ma nisi ti za to” ili “To nije ništa”.
Stvori sigurno okruženje
Dijete kojem je dom mirna luka lakše će se nositi s vanjskim stresorima. Rutina, zajedničko vrijeme i manje izloženosti negativnim sadržajima puno znače.
Pomozi im razviti strategije nošenja sa stresom
Tehnike poput disanja, šetnje, crtanja, vođenja dnevnika... sve su to načini kako dijete može naučiti upravljati emocijama.
Potraži stručnu pomoć ako je potrebno
Ponekad je najbolji korak potražiti pomoć dječjeg psihologa. Nije znak slabosti – već ljubavi i brige.
