Zabrinjavajuće je da je gotovo svako treće dijete u posljednjih godinu dana od ispitivanja komuniciralo na internetu s osobama koje nisu upoznali uživo. Više od desetine ispitanika se u posljednjih godinu dana susrelo uživo s osobom koju su upoznali na internetu.
Tekst nastao u suradnji s Timom za krizna stanja Crvenog križa Varaždinske županije
Više od petine djece posjećivalo je stranice sa sadržajima o suicidu i načinima fizičkog ozljeđivanja. Pokazalo je to najnovije Nacionalno komparativno istraživanje o medijskim navikama djece i njihovih roditelja te sigurnosti djece na internetu - HR Kids Online, piše 24sata. Ono je, osim u Hrvatskoj, provedeno u ukupno 19 zemalja Europe i pokazalo je zabrinjavajuće trendove u korištenju interneta, nasilja nad djecom i razine roditeljske kontrole.
- Istraživanja poput ovog jasno pokazuju da djeca u Hrvatskoj nailaze na uznemirujući sadržaj, ali se u dovoljnoj mjeri ne povjeravaju roditeljima i odraslima. No nije ovdje riječ samo o djeci u osnovnoj školi. Kad je riječ o npr. izloženosti seksualiziranom sadržaju i seksualnim iznudama (engl. sextortion), većina adolescenata se također ne povjerava roditeljima - upozorava član istraživačkog tima i profesor s Fakulteta političkih znanosti Igor Kanižaj.
Napomenuo je kako naš obrazovni sustav ne može odgovoriti na ove izazove jer nije u dovoljnoj mjeri uključio medijski odgoj, iako to roditelji jasno traže od 2013.
- Njih čak 80 posto smatra da bi u škole trebalo uvesti poseban predmet koji bi se bavio samo medijskim obrazovanjem djece te bi većina njih, kad bi se radilo o izbornom predmetu, svoje dijete upisala na njega. Dok čekamo da medijski odgoj postane naš prioritet, trudite se što više razgovarati s djecom, da vam se dijete povjeri, pogotovo kad vidite da je uznemireno - kaže Kanižaj.
Isto istraživanje pokazuje kako gotovo polovica djece u dobi od 9 do 11 godina, 2/3 djece u dobi od 12 do 14 godina i 3/4 djece u dobi od 15 do 17 godina može pristupiti internetu kad želi ili treba. Gotovo 92 posto njih ima svoj mobitel, a 2/3 njih vidjelo je seksualne fotografije ili video bez da su to namjeravali. Svako deseto dijete od 15 do 17 godina prihvaća sve zahtjeve za prijateljstvom drugih na društvenim mrežama.
Istodobno, gotovo svako četvrto dijete te dobi svakoga tjedna traži na internetu nove prijatelje. Zabrinjavajuće je da je gotovo svako treće dijete u posljednjih godinu dana od ispitivanja komuniciralo na internetu s osobama koje nisu upoznali uživo. To je činilo svako deseto dijete u dobi od 9 do 11 godina, svako četvrto dijete u dobi od 12 do 14 godina i gotovo svako drugo dijete u dobi od 15 do 17 godina.
Osim toga, više od desetine ispitanika se u posljednjih godinu dana susrelo uživo s osobom koju su upoznali na internetu. Iako bi provjere takvih odnosa i pregled sadržaja trebali biti stalni, sustav obično odreagira tek nakon objavljenih upozorenja.
Igre i aplikacije s izazovima za djecu
Tako je 2018. istraživana igra Doki Doki Literature, za koju su vjerovali da je dječaka u Velikoj Britaniji potaknula na suicid. Jednako tako, suicidi su se povezivali s igrom Momo, koja se igrala preko WhatsAppa. U njoj su djeca dobivala razne izazove, a ako ih ne bi ispunjavala, prijetilo im se i plašilo ih raznim kaznama. Samo godinu ranije Rusiju je poharala igra Plavi kit, koju su povezivali sa smrću 130 tinejdžera.
U njoj je administrator također djeci naređivao što raditi i prijetio ubojstvom roditelja. Loši trendovi nastavili su se i danas preko Instagrama i Snapchata, kao i aplikacija Viber i WhatsApp, gdje djeca u zajedničkim grupama dijele svakakve sadržaje. Kao potencijalno opasna proglašena je i izvorno kineska aplikacija TikTok, kojoj je cilj bio razmjena videa komičnih situacija.
No trendovi među mladima, kao što su izazovi i podvale (prankovi), potaknuli su ih na ekstreme. Tako snimaju situacije u kojima je cilj nekome podmetnuti nogu ili “lomiti kičmu”. To je dovelo do toga da i sami administratori ubrzano brišu objavljene klipove.
- TikTok je poseban izazov. Postaje jedna od najpopularnijih aplikacija, pogotovo kod mlađe djece, i povećava mogućnosti za susret s nepoznatim odraslim osobama - kaže Kanižaj.
- 50 % djece u dobi od 9 do 11 godina može na internet kad god želi ili treba
- 1 od 5 djece posjećuje stranice sa sadržajima o suicidu
- Djeca odlaze na internet putem telefona i računala: Nacionalno komparativno istraživanje o medijskim navikama djece i roditelja pokazalo je kako sloboda surfanja raste s brojem godina
- Uznemiruje ih sadržaj, ali i neželjena javljanja: Gotovo 80 posto djece iz Nacionalnog istraživanja imalo je nekoliko puta godišnje neugodno ili uznemirujuće iskustvo na internetu
- Poruke o seksu dobivaju i dječaci i djevojčice: Svako 12. dijete od 9 do 17 godina primilo je poruku sa seksualnim sadržajem. Najčešće im stižu preko društvenih mreža
Upozorite djecu na sve opasnosti na internetu
Takvih potencijalno opasnih sadržaja, nažalost, na internetu je jako puno i mnogi su lako dostupni djeci. Suicidi djece i mladih drugi su vodeći uzrok smrti od 10 do 30 godina, upozorava Nebojša Buđanovac, voditelj Tima za krizna stanja Crvenog križa Varaždinske županije.
Da bismo djecu zaštitili od svih tih zabranjenih videa, potrebno ih je educirati o svim takvim pojavama, a tu ne smije izostati ni klasična roditeljska kontrola.
- U određenoj dobi, kad je jasno da djeca mogu izravno ili neizravno biti suočena s takvim sadržajima, roditelji bi te razgovore s djecom trebali voditi sami ili uz pomoć stručnjaka kojima vjeruju. Te razgovore o opasnostima s interneta, pa i o ovim sadržajima koji tjeraju djecu na suicid, potrebno je shvatiti kao neku vrstu psihološkog ‘cjepiva’ koje će djecu učiniti otpornom na takve pokušaje manipulacije - istaknuo je Buđanovac te naglasio da se nikako ne slaže s teorijom da djecu treba držati pod staklenim zvonom i izolirati ih.
Smatra da roditelji djecu trebaju, pod kvalitetnim pedagoškim vodstvom, upoznati s potencijalnim opasnostima i upozoriti ih na sve elemente koji čine te opasnosti.
- Od opisa ličnosti manipulatora, preko njihovih metoda, načina na koji biraju žrtve pa sve do mogućih tehnika obrane od toga. Osobno sam sa svojom djecom i svim mladima s kojima sam radio neki oblik savjetovanja primjenjivao upravo ovakvu metodu, dakle metodu psihološkog ‘cijepljenja’ te razvoj tehnika i načina obrane, i ta je metoda pokazala najviše uspjeha. Djecu je, dakle, potrebno educirati i očvrsnuti, jer sigurno je da ih nećemo cijeli život moći štititi od manipulatora. Moramo ih naučiti kako da to učine sami - objašnjava Buđanovac.
I sam se u dugogodišnjoj praksi susreo s mnoštvom slučajeva, no najrizičniji trenutak je tad već prošao. Ističe da je najopasnije prije nego što roditelji postanu svjesni toga što se događa i dok su djeca još pod utjecajem manipulatora.
- Najdramatičniju situaciju imali smo 2006. godine, kad je jedan manipulativan čovjek pet djevojaka gotovo naveo na suicid. S njima je čak sklopio pakt o suicidu. Djevojke smo spriječili u posljednji čas. Nakon toga počeli smo preventivnu kampanju u medijima kako bi se roditelje upozorilo na postojanje manipulatora koji navode mlade ljude na samoubojstvo. Pomoć psihoterapeuta potrebno je potražiti u času kad roditelji osjete da se ni oni ni dijete više ne mogu sami nositi s problemima - zaključio je Buđanovac.
Doc. prim. dr. sc. Vlatka Boričević Maršanić iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba objašnjava kako ljudi često pogrešno misle da razgovor o suicidu može potaknuti suicidalne misli ili počinjenje suicida. Suicidalni ljudi već imaju misli i planove o suicidu.
- Suicidalnost se u mladih ljudi javlja kad osjećaju da nisu povezani s drugima, bespomoćnost da se nose sa svojom situacijom koja ih muči i opterećuje te im je izvor stresa i kad su uvjereni da se njihova situacija ne može promijeniti. Za izlazak iz suicidalne krize ili perioda ključna je podrška jedne značajne osobe u koju mladić ili djevojka ima povjerenja - roditelj, nastavnik, socijalni radnik... - objašnjava Boričević Maršanić.
Ističe da se svako razmišljanje ili ponašanje koje upućuje na samoubojstvo mora shvatiti ozbiljno.
- Odrasli ne bi trebali biti obeshrabreni u suočavanju sa suicidnim adolescentima i ne bi trebali odustati u nastojanju da ostvare dijalog. Izbjegavanje odraslih često je znak nepovjerenja u vlastite kompetencije i vještine ili nekih ranijih neugodnih osjećaja i iskustava vezanih uz suicidalnost - zaključila je Boričević Maršanić.
- 71,4 % roditelja gotovo nikad ne koristi roditeljske kontrole
- Djeca na internetu svaki dan nauče nešto novo: Djeca nedovoljno koriste internet u edukativne svrhe u školi, pokazuje istraživanje. Ipak, koriste ga kad pišu zadaće i seminare
- Nisu zabrinuti za svoju privatnost na internetu: Iako su vični tehnologiji, petina djece ne zna promijeniti svoje postavke privatnosti. Svako četvrto brine o privatnosti
Nadzirite aktivnosti djece na mobitelu
Komentar na sve učestalije poticanje djece na opasna ponašanja kojima si mogu ugroziti život zatražili smo od pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević. I sama je pogledala opasan link s YouTubea koji smo joj poslali te se složila kako se radi o ozbiljnom udaru na djecu.
- Opisani slučaj predstavlja ozbiljan i opasan atak na djecu koji bi svakako trebalo prijaviti i zahtijevati uklanjanje takvog sadržaja. Platforme poput YouTubea trebale bi osigurati mehanizme pomoću kojih bi se takvi sadržaji, posebno sadržaji vezani uz poticanje na samoubojstvo i samoozljeđivanje, uklonili u najkraćem mogućem roku jer mogu ozbiljno ugroziti dobrobit djece i mladih - ističe dječja pravobraniteljica.
Naglasila je da je osobito zastrašujuće ako se takvi sadržaji pojavljuju uz sadržaje namijenjene djeci.
- To je još jedno snažno upozorenje roditeljima da trebaju nadzirati aktivnosti djece na mobilnim uređajima, osobito kad je riječ o mlađoj djeci. Također, pozivam roditelje i nastavnike da redovito razgovaraju s djecom o mogućim rizicima na internetu i da podsjete djecu na nužni oprez pri komuniciranju putem društvenih mreža. Za roditelje je, pak, vrlo važno ohrabriti djecu da im se povjere ako se susretnu s neprimjerenim ili zastrašujućim porukama - kaže pravobraniteljica te dodaje kako i roditelji trebaju pomoć jer često nemaju dovoljno informacija ni znanja o mehanizmima zaštite djece od štetnih sadržaja na internetu.
- I mediji mogu pomoći u podizanju razine svijesti o ovim opasnostima, ali i objaviti informacije o tome gdje se mogu dobiti stručni savjeti ili prijaviti nezakonite sadržaje na internetu - kaže pravobraniteljica.
Iz Centra za edukaciju i prevenciju nasilja roditeljima savjetuju kako smanjiti rizik i povećati razinu zaštite djece.
- Bitno je pratiti online aktivnosti i navike djeteta, što radi dok boravi na internetu, koje stranice najčešće posjećuje... Roditelji se moraju upoznati s aplikacijama za roditeljsku zaštitu i koristiti ih. Bitno je objasniti djeci kakve su posljedice ako objave osobne podatke na internetu. Važno je obratiti pozornost na virtualne prijatelje djeteta, pogotovo na društvenim mrežama - kažu u Centru.
- 19,4 % roditelja želi medijsku edukaciju za djecu već u vrtićima
- Roditelji kaskaju u znanjima za potomstvom: Gotovo 2/3 roditelja priznalo je kako njihova djeca bolje koriste nove tehnologije od njih samih. Zato često izmiču kotrolama
- Tek polovica djece zna što smije dijeliti: Skidanje fotografija s interneta polazi za rukom svakom drugom djetetu. Polovina zna što smije, a što ne smije javno objaviti
