Powered by:
Kad ste zadnji put pregledali sadržaj kojem je izloženo vaše dijete na internetu? Jeste li nekad pogledali djetetove poruke na aplikacijama za komunikaciju ili na društvenim mrežama koje koristi? Trebali biste
Istraživanje koje je 2010. godine provela Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, u kojem je sudjelovalo 4000 učenika iz 19 osnovnih (od četvrtog do osmog razreda) i dviju srednjih škola (prvi i drugi razred) u deset gradova Republike Hrvatske, pokazalo je da 73 posto djece ima neko iskustvo u korištenju internetom, pri čemu upotreba raste s dobi. Zanimljivo je da čak 47 posto djece koja nemaju računalo kod kuće koriste internet, a gotovo svakodnevno koristi ga 58 posto djece!
No, podatak koji zabrinjava jest da je u prošlogodišnjem Ipsosovu istraživanju 92 posto roditelja izjavilo kako ne zna što im dijete gleda na internetu. Naravno, to ne znači da nikad nisu pogledali u ekran djetetova računala, ali generalno ne znaju što dijete radi na njemu većinu vremena.
Danas je općepoznato da su dječaci uglavnom na računalima kako bi igrali video igre koje su u većini slučajeva pune nasilja. Postoji nekoliko istraživanja koja su ukazala na negativne efekte koje dijete trpi nakon što je bilo izloženo nasilnom sadržaju, od kojih je glavni pojava nasilnog ponašanja kod samog djeteta. No vjerujemo da vas je većina dobro upoznata s tom činjenicom. S druge strane, ono čega možda niste svjesni jest opasnost kojoj je vaše dijete izloženo prilikom korištenja drugih sadržaja na internetu.
Znate li komu vaše dijete šalje selfije?
Dopisivanje i dijeljenje fotografija na društvenim mrežama u jednu ruku može biti bezazleno, a u drugu vrlo opasno. Maloljetnici se nalaze u periodu odrastanja kada ih je vrlo lako impresionirati i upravo to pojedinci mogu iskoristiti. Kao roditelj ste sigurno više puta naletjeli na članak o pedofiliji na internetu pa vam se na sam spomen tog pojma upali alarm. Možda vi pripadate grupi roditelja koji se pokušavaju utješiti činjenicom da vaše dijete ne gleda pedofil, ali, nažalost, niste svjesni toga koliko je pedofilija rasprostranjena.
Ako uzmemo u obzir činjenicu da svjetska statistika pokazuje kako je svega deset posto pedofila otkriveno i registrirano, procjenjuje se da ih je u Hrvatskoj oko 14 tisuća. Na tematskoj sjednici saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport održanoj prošle godine Dragan Josipović, voditelj Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji, naglasio je da u svemu tome danas veliki izazov predstavljaju pametni mobiteli.
Zahvaljujući njima djeca upadaju u pedofilske mreže, vjerujući da razgovaraju s vršnjacima. Zastrašujuć je primjer posljednje akcije, u kojoj je policija ušla među 260 obitelji čijim je kćerima pristupio zlostavljač, a one su mu slale svoje slike. Šokirali smo se kad smo shvatili da većina roditelja nije znala što im se događa s djecom, kaže Josipović, prenosi 24sata.
Kako prepoznati je li dijete žrtva virtualnog zlostavljanja?
Josipović je također iznio podatak da je trećina žrtava spolnih delikata pretrpjela vršnjačko zlostavljanje. No važno je naglasiti da, pored spolnog zlostavljanja, djeca često trpe i ostale oblike vršnjačkog nasilja.
Cyberbullying ili virtualno zlostavljanje definira se kao uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija u svrhu namjernog, učestalog, neprijateljskog ponašanja pojedinca ili grupe s namjerom da se počini šteta drugima. Monika Nožinić, voditeljica ureda Plavi telefon i cyberbullying radionica za djecu ističe da se internetsko nasilje odvija vrlo brzo i da se od njega ne može pobjeći jer su djeca na računalu i mobitelu porukama izložena 24 sata na dan.
Neki su od najčešćih simptoma koje pokazuju žrtve vršnjačkog nasilja na internetu: prestanak korištenja tehnoloških uređaja, izbjegavanje uobičajenih aktivnosti, škole, prijatelja i grupnih okupljanja, nagle promjene raspoloženja, povučenost te izbjegavanje razgovora o svojim aktivnostima na internetu i društvenim mrežama, nesanica i gubitak apetita, ističe Nožinić te navodi najčešće tipove virtualnog nasilja:
- uznemiravanje
- uhođenje putem interneta
- klevetanje
- maskiranje
- izdaja i prijevara
- izdvajanje
Evo što vi možete poduzeti
Prema istraživanju koje je za tvrtku A1 Hrvatska proveo Ipsos, 92 posto roditelja ne koristi aplikacije za zaštitu i sigurnost djece na ekranima, a 93% posto njih ne bi ni željelo koristiti takve aplikacije, što je dokaz da je jako malo roditelja upoznato s opasnostima i prijetnjama kojima djeca mogu biti izložena na internetu.
Digitalne tehnologije donijele su veliki napredak društvu, ali i jako puno izazova. Danas se ovisnost djece o internetu smatra svjetskim zdravstvenim problemom te upravo zato ovoj temi treba dati veliku pozornost. Vi ne možete kontrolirati što vaše dijete radi svake sekunde u danu, ali ono što možete napraviti jest spriječiti da nepoželjan sadržaj do njega dođe. Pored opasnosti od seksualnih predatora i virtualnog zlostavljanja, vašem su djetetu lako dostupni video sadržaji koji prikazuju scene ubijanja, silovanja i drugog nasilja koje mu psihički može naštetiti. Znate i sami koliko ste potreseni kada sličnu scenu vidite na televiziji, a zamislite tek kakav učinak takav prikaz ima na vaše dijete.
Zato je A1 Hrvatska odlučila ponuditi rješenje kojim bi roditelji mogli djeci osigurati odgovarajuću zaštitu na internetu. Riječ je o aplikaciji A1 Internet zaštita kojom možete filtrirati sadržaj na internetu, blokirati neželjene aplikacije ili njihovo korištenje vremenski ograničiti te locirati uređaj svog djeteta. Kako biste dobili bolji uvid u to kako aplikacija funkcionira, predlažemo da pogledate video.
Pritom također nemojte zaboraviti da je uz spomenutu aplikaciju jako važno razgovarati s djecom i educirati ih o opasnostima koje vrebaju ne samo u stvarnom životu nego i na internetu. Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, ima nekoliko važnih savjeta kako tomu pristupiti na najučinkovitiji način:
1. Učite ih pravilima u prometu – naučit ćete ih i pravilima na internetu.
2. Djetetu dajte primjer vlastitim ponašanjem.
3. Pobrinite se da i sami slijedite svoja pravila.
Ramljak također poručuje roditeljima da je otvoreni razgovor jedini način da pokažu djetetu da su zainteresirani za njegov virtualni svijet: Svatko tko poznaje svoje dijete zna najbolji način na koji će to pokazati. Ako dođe do neugodnih ili opasnih situacija na internetu, dijete će se obratiti odrasloj osobi s kojom ima razvijen odnos koji se temelji na međusobnom povjerenju. Zato je najvažnije nastojati da vi budete ta osoba jer je to najbolja prevencija koju možete poduzeti, zaključuje Ramljak.
