Početak školske godine velik je događaj kako za tebe, tako i za tvoje dijete. Od novih knjiga, omota, odjeće, do druge učionice i predmeta, zdrava prehrana često pada u drugi plan.
Škola je vrijeme kada djeca počinju samostalno odlučivati o svom načinu života. Oni tada 'upijaju' kao malene spužve i brzo uče, na njih utječu prijatelji, popularni trendovi i mediji. Stoga, ovo je pravo vrijeme za razgovor i poticanje zdravih prehrambenih navika, a kako to najbolje napraviti nego vlastitim primjerom.
Također, pomoći može i uključivanje djece u planiranje i pripremu vlastitih ručkova jer će im upravo to dati priliku da iz prve ruke uče o zdravoj prehrani te da kasnije lakše samostalno donesu odluku koja je dobra za njihov organizam i razvoj.
Upravo zbog toga odlučili smo popričati i s nutricionisticom Sandrom Marić Bulat te ju zatražiti nekoliko savjeta na što točno roditelji trebaju obratiti pozornost kada je u pitanju prehrana školaraca. Evo što ona preporučuje.
Ograniči unos soli
"Važno je da roditelji budu svjesni sadržaja soli koji se može sakriti u mnogim pakiranim, odnosno gotovim proizvodima kao što su kruh, grickalice, salame, tvrdi sirevi, razni namazi. Stoga, svakako se pobrini da tvoje dijete pije dovoljno vode jer će se dehidrirano dijete vjerojatnije osjećati umorno i zlovoljno. Preporučuje se šest do osam šalica vode dnevno", rekla je Marić Bulat.
Nadalje, namirnice životinjskog podrijetla (meso, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi) također jedite umjereno, pogotovo kada je riječ o obiteljskim ručkovima. Potakni svog mališana na konzumaciju više povrća. Ako ti ne uspije od prve, pokušaj s raznim igrama ili trikovima koje možeš potražiti ovdje.
Ograniči unos šećera
Djeca u dobi od sedam do 10 godina trebaju unositi najviše 24 grama šećera dnevno, što odgovara količini od šest kockica šećera. Nepotrebni šećeri nalaze se u gaziranim pićima, voćnim sokovima, kolačima, keksima, slatkišima, čokoladi i žitaricama za doručak. Oni osim karijesa i debljine, dovode i do raznih drugih komplikacija, kaže Marić Bulat.
"Izbjegavaj stoga slatka i gazirana pića, jer sadrže mnogo šećera i povećavaju mogućnost nastanka karijesa. Nadalje, umjetno zaslađena pića također nisu prikladna za djecu, a iako 100 % - tni voćni sok sadrži mnogo važnih vitamina, nedostaju mu vlakana za zdravu probavu. Stoga, ne preporučuje se njegova veća konzumacija od jedne šalice dnevno. Biraj radije svježe voće, koje je bogato vlaknima", zaključila je.
Smanji unos zasićenih masnoća
Općenito se smatra da su masti nezdrave i da debljaju, ali masnoće su prije svega važne za život. One daju energiju, sudjeluju u izgradnji stanica i tkiva, ponajprije živčanog sustava. Nadalje, vitamini A, D, E i K u organizmu se mogu stvoriti i iskoristiti samo uz pomoć masti. Upravo zbog toga važno je izabrati za organizam dobre masnoće, ali i sa njima je potreban oprez, zbog same kalorijske vrijednosti koju sadrže.
Postoje dvije vrste nezasićenih masti - polinezasićene i mononezasićene. Mononezasićene masti (odnosno masne kiseline) nalaze se u maslinovom ulju, repičinom ulju, u avokadu i orašastim plodovima poput oraha, badema, lješnjaka ili kikirikija. One pomažu tijelu kontrolirati kolesterol u krvi i tako pomažu srčano-žilnom zdravlju, ali i boljem radu mozga, te pravilnijem rastu i razvoju.
Polinezasićene masti su omega-3 i omega-6 masne kiseline koje imaju značajne zdravstvene dobrobiti. Omega-3 masne kiseline se nalaze u masnoj ribi poput srdela, inćunima, giricama, tunama ili skušama, u jajima, lanenim sjemenkama, orasima i soji, te su se pokazala veoma zaštitnima protiv srčanih bolesti i boljem imunitetu. Nadalje, nalaze se i u orasima, sjemenkama suncokreta i sezama te njihovom ulju, ali ih ima i u mesu, proizvodima od mesa te pekarskim proizvodima.
Ono što trebaš izbjegavati su transmasti. One se primjerice nalaze u čipsu, kolačima, običnim “mliječnim” vrstama čokolade, keksima i mnogim drugim slatkišima, brzoj hrani, raznim pecivima - osobito onima od lisnatog tijesta, zaključila je Marić Bulat.
Zapamti, uspostavljanje dobrih prehrambenih navika može zahtijevati vrijeme i strpljenje. Nemoj se obeshrabriti ako naiđeš na određeni otpor. Pokušaj uključiti svoje dijete u izradu popisa za kupovinu, kupovinu hrane i pripremu obroka. Neka to bude zabavan, a ne dosadan posao. Također, isprobaj široku paletu različitih namirnica i uživajte u njima zajedno.
