Mnogi su roditelji to već primijetili i pitali se misle li pogrešno i što bi mogao biti uzrok tome, pa je ova studija samo potvrdila nekima sumnje – djevojčice sve ranije dobivaju mjesečnicu…
Već neko vrijeme se u grupama najčešće mama pokreće pitanje o mjesečnici kod djevojčica – dobivaju li one sve ranije mjesečnicu ili se samo radi o nekim izoliranim slučajevima. Mnoge se mame prisjećaju svoje dobi kad su se prvi put susrele s tom ne baš jednostavnom pojavom na ulasku u pubertet, pa se pitaju je li moguće da su sjećanja malo drukčija i da je zapravo sve isto kao i prije.
No, čini se da ipak nije, a to je potvrđeno i novom studijom. Naime, studija je objavljena u otvorenom medicinskom internetskom časopisu JAMA Network Open, a rezultati su pokazali da su mišljenja i sumnje ipak opravdane.
U studiji je sudjelovalo više od 71000 djevojaka i žena koje su podijelile svoje podatke o praćenju ciklusa sa svojih aplikacija o svojim menstrualnim ciklusima, čime se došlo također i do spoznaje da je u posljednjih 55 godina djevojkama potrebno više vremena da postignu „redovitost“, odnosno da imaju općenito redovan ciklus iz mjeseca u mjesec. Budući da raniji početak ciklusa i dulje neredovite mjesečnice mogu biti povezani sa zdravstvenim rizicima kasnije u životu, stručnjaci su zabrinuti.
Među sudionicama koje su izvijestile o redovitosti svojih ciklusa, udio onih čiji su ciklusi postali redoviti unutar dvije godine od početka menstruacije smanjio se sa 76% na 56%.
Nekad i prije 9. godine...
Istraživači su otkrili da se prosječna dob prve mjesečnice sudionica smanjila s 12,5 godina, što je bilo uobičajeno za one rođene od 1950. do 1969. na 11,9 godina za one rođene od 2000. do 2005. Iako se čini da je pomak mali, on je svejedno itekako značajan. Osim tog, autori studije također su otkrili dvostruki porast kod djevojčica kod kojih se mjesečnica javlja „rano“ (prije 11. godine) ili „vrlo rano“ (prije 9. godine), što izaziva zabrinutost da bi više djevojaka i žena moglo osjetiti nepovoljne zdravstvene ishode povezane s ranom prvom mjesečnicom. Također su primijetili smanjenje onih koje su kasnije dobile mjesečnicu.
No, najveći problem je to što rani početak mjesečnice u mlađoj dobi može imati negativne zdravstvene posljedice dugoročno.
„Otkrili smo da kod djece prođe dulje razdoblje do redovitosti mjesečnice“, rekao je Zifan Wang, glavni autor studije i postdoktorski znanstveni suradnik na Harvard T.H. Chan School of Public Health, za The Washington Post. „Ovo je također vrlo zabrinjavajuće jer su neredoviti ciklusi važan pokazatelj štetnih zdravstvenih događaja kasnije u životu. To nas zabrinjava. Moramo više pažnje posvetiti ranom savjetovanju i intervenirati kad se jave neredoviti ciklusi među djecom i adolescentima.“
Menstrualni ciklus smatra se važnim pokazateljem, a neredoviti menstrualni ciklusi kroz dulje vrijeme mogu ukazivati na dugoročne zdravstvene rizike, kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes, reumatoidni artritis, mentalna stanja i određene vrste raka, uključujući rak dojke. Neredoviti ciklusi također su povezani s predmenstrualnim sindromom (PMS), a prethodne studije su otkrile da je PMS također značajan faktor rizika za postporođajnu depresiju (PPD).
Produženo vrijeme do ustaljivanja ciklusa također je povezano s većim izgledima za neredovite cikluse tijekom ostatka reproduktivnih godina, što bi mogao biti faktor kad se govori o plodnosti. Također postoji korelacija između djevojčica koje rano prolaze kroz pubertet i povećanog rizika od seksualnog zlostavljanja, čega je važno biti svjestan.
Ograničenja studije
Stručnjaci upozoravaju da ovakva studija ima određenih manjkavosti, pa se postavlja pitanje mogu li se nalazi studije primijeniti na opću populaciju. Naime, zbog činjenice da su se sudionice same prijavile, postoji određeni rizik od pristranosti ili pogrešne klasifikacije kada se od sudionica traži da se prisjete svojih iskustava s prvom mjesečnicom.
Osim toga, studija se nije temeljila na slučajnom uzorku: sudionici su se uključili i morali su imati pristup iPhoneu ili Apple Watchu da bi sudjelovali, jer su podatci prikupljani upravo s tih aplikacija, što sugerira da su bili višeg socioekonomskog statusa, što otežava proširivanje na opću populaciju.
Ipak, postoje zaključci koji se mogu izvući iz istraživanja. „Iako uzorak nije reprezentativan za ukupnu distribuciju rase i etničke pripadnosti u SAD-u, autori su otkrili da je menarha, prva mjesečnica, bila ranije i da je vrijeme do regularnosti bilo dulje kod tamnoputih sudionica, azijskih sudionica, latinoameričkih sudionica i onih drugih ili više rasa od sudionica bijele puti“, piše dr. Lauren Houghton, epidemiologinja na Sveučilištu Columbia Mailman School of Public Health i autorica komentara koji prati studiju, također objavljenu u JAMA Network Open.
Zašto menstruacija počinje ranije?
To je ono pitanje koje se mnoge mame pitaju, a čimbenici koji tome pridonose su različiti. Autori studije ukazuju na viši indeks tjelesne mase (BMI), koji može biti jedan od čimbenika, zajedno s ranijim stupanjem u pubertet, ali to nije jedini razlog. Naime, autori su primijetili da se dob prve mjesečnice smanjila već i prije nego što je populacija povećala stopu pretilosti.
Umjesto toga, dr. Houghton tvrdi da bi to moglo biti povezano sa stresom. „Vrlo je vjerojatno da BMI i stres međusobno djeluju kako bi ubrzali smanjenje dobi kod menarhe i produžili ustaljivanje ciklusa. Moja radna hipoteza je da više stresa povećava količinu androgena, a više masnog tkiva pretvara obilje androgena u estrogene, što dovodi do ranijeg puberteta.“
Socioekonomski i okolišni čimbenici također mogu biti u igri, smatraju stručnjaci, a to uključuje izloženost kemikalijama koje ometaju rad endokrinog sustava kao što je PFAS, kao i psihosocijalni i drugi čimbenici. Jasno je da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se istražili čimbenici iza početka mjesečnice.
U svakom slučaju, ono što je sigurno jest da treba čim prije početi s razgovorima o mjesečnici i svime što ona nosi, kako naše djevojčice ne bi bile zatečene kad se to dogodi.
