"Kako je to biti beba? Kao da ste zaljubljeni, prvi put u Parizu i popili ste tri dupla Espressa. To je sjajan način postojanja, no zbog njega se budite plačući u tri sata u noći", kaže stručnjakinja za dječji razvoj Alison Gopnik u svom predavanju na TED konferenciji
"Što se događa u umu bebe? Prije 30 godina većina ljudi, uključujući stručnjake, odgovorila bi da su bebe nerazumne, egocentrične i nesposobne za razumijevanje drugih ljudi, ili veze uzroka i posljedice. No u zadnjih 20-ak godina razvojna je znanost posve preokrenula ta uvjerenja", tako svoje 18-minutno predavanje na TED konferenciji započinje svjetski priznata stručnjakinja u području istraživanja dječjeg razvoja Alison Gopnik, profesorica psihologije i filozofije na Sveučilištu Berkeley u Kaliforniji.
Alison Gopnik autorica je knjiga 'Znanstvenik u kolijevci' (zajedno s Andrewom Meltzoffom i Patriciom Kuhl), 'Beba filozof: Što nam djeca govore govore o ljubavi, istini i smislu života' i drugih, u kojima tvrdi da nam dječji umovi mogu pomoći da razumijemo duboko filozofska pitanja.
Proširena dječja svijest
Većina psihologa i filozofa donedavno je smatrala da bebe i djeca imaju jedva razvijenu svijest, ako ikakvu. Alison Gopnik vjeruje baš suprotno, da su bebe i djeca svjesniji od odraslih. U svom zanimljivom predavanju na TED konferenciji objašnjava:
"Svijest i pažnja odraslih ljudi funkcionira poput reflektora. Mi odlučimo da je nešto važno i da tome vrijedi posvetiti pažnju pa nam to djeluje jako svjetlo i živo, dok sve ostalo ostane u mraku. Imamo fokusiranu pažnju usmjerenu na ostvarivanje nekog cilja.
S druge strane, svijest beba i male djece može se usporediti sa svjetlom fenjera. Teško se mogu usmjeriti na samo jednu stvar, ali su vrlo vješti u primanju puno informacija iz puno različitih izvora odjednom, što je u skladu s njihovom 'misijom' da uče o svijetu oko sebe.
Takva svijest prisutna je i kod odraslih kada se nađu u posve novim situacijama, na primjer kada se zaljube u novu osobu, ili kada prvi put posjete neki grad. Tada nam se svijest ne sužava nego se širi pa nam tri dana u Parizu djeluju intenzivnije i bogatije nego mjesec dana uobičajenog života. Kava, koju rado pijemo, također imitira učinak neurotransmitera u bebinom mozgu.
Dakle, kako je to biti beba? Kao da ste zaljubljeni, prvi put u Parizu i popili ste tri dupla Espressa. To je sjajan način postojanja, no zbog njega se budite plačući u tri sata u noći", kaže Alison Gopnik i svoje predavanje zaključuje pozivom odraslima da ipak što češće pokušaju razmišljati kao djeca.
Pogledajte cijelo njezino predavanje pod nazivom "Što bebe misle?":
