Iako su prethodno upoznate sa svim prednostima dojenja, za neke majke ono ipak nije idealno, niti "ružičasto", kakvim se često prikazuje. Saznajte koji su najčešći uzroci nedostatka mlijeka i koji čimbenici kod majke, ali i djeteta, ponekad onemogućuju dojenje.
"Nemam mlijeka" je u statistici najčešće navedeni razlog prestanka dojenja od strane majki u periodu između šest i osam tjedana, zatim i s četiri mjeseca starosti djeteta. Nedostatak mlijeka nije neuobičajen problem i na njega je u većini slučajeva moguće utjecati već dobro poznatim savjetima, kao što su ispravan prihvat i često postavljanje djeteta na dojku, dojenje bez zadanog rasporeda i ograničavanja podoja, te ovisno o izvoru problema, dodatnim izdajanjem.
Ponekad i uz malo ohrabrenja, ovi savjeti su vrlo korisni i učinkoviti, no za neke majke koje žele dojiti nisu dovoljni kako bi ostvarile uspjeh. One prilično teško ostvaruju povećanje količine mlijeka, bez pomoći i prethodnog uzimanja detaljne anamneze, te pažljivom obradom pojedinog slučaja.
Mnoge majke sa navedenim problemom pronašle su svoj put do uspjeha istraživanjem dodatnih mogućnosti i upornosti u svojoj namjeri, kako bi ostvarile isključivo dojenje od najmanje šest mjeseci i više, po preporukama struke. Studije nam pokazuju da pravovremena dodatna podrška dojilji od strane stručnjaka utječe na produženje vremena u kojem će dijete biti dojeno.
Što utječe na nedostatak mlijeka?
Majka i dijete su neodvojiva cjelina. Poznavajući fiziologiju stvaranja mlijeka i njene zakonitosti "ponude i potražnje", za uspjeh su neophodno važni oboje. Tako i čimbenici koji utječu na proizvodnju mlijeka mogu biti prisutni kod majke ili kod djeteta, a često postoje i zajednički čimbenici.
Čimbenici rizika kod majke
To su najčešće poteškoće kod dojenja, upale i oštećenja bradavica, loš prihvat djeteta na dojku, mastitis, ravne ili uvučene bradavice itd. Također i neusklađenost između veličine bradavica i veličine djetetovih usta, što može stvoriti probleme koji zahtijevaju privremene smjernice bez kojih vrlo brzo može doći do pada u proizvodnji mlijeka. Nepovoljan utjecaj čine i bolesti te određena stanja i navike majke:
- anemija
- bolesti štitnjače
- policistični jajnici
- dijabetes ovisan o inzulinu
- nedovoljno razvijeno žljezdano tkivo dojke
- operativni zahvati (korekcija smanjivanja dojke)
- zaostala posteljica
- pretilost
- carski rez
- pušenje
- stres
- nisko samopouzdanje i percepcija o količini mlijeka
- kontracepcijski lijekovi
- korištenje lijekova u trudnoći, tijekom poroda i kasnije
Čimbenici rizika kod djeteta
- prijevremeno rođeno dijete
- problemi djeteta kod koordinacije sisanja/gutanja/disanja
- bolest djeteta
- kongenitalne malformacije kao što su rascjep usne ili rascjep nepca
- ponašanje djeteta
- temperament djeteta
Zajednički problemi
Nastaju u slučajevima kada majka već raspolaže sa zadovoljavajućom količinom mlijeka ili ju je u potpunosti sposobna stvoriti, a u međuvremenu se nešto dogodi i omete ovaj fiziološki proces. Najčešći primjeri su odvajanje majke od djeteta, iznenadna hospitalizacija majke ili djeteta, hranjenje djeteta bočicom, rutinska nadohrana zamjenskim mlijekom itd.
Česta su tumačenja dojilja kako je dijete nemirno nakon podoja ili često plače, pa uslijed straha da je dijete gladno umiruju ga obrokom zamjenskog mlijeka i bočicom. Time dolazi do ometanja prirodnog "kalibriranja" dojke i posljedično do smanjene proizvodnje mlijeka. Također i okolina koja ne podržava majku, nestručni, nedosljedni ili zastarjeli savjeti i tehnike, važni su čimbenici koji također nepovoljno utječu na proizvodnju mlijeka. Svakodnevne su situacije kada dolazi do kompleksnih preklapanja navedenih čimbenika.
Živjeti sa spoznajom o nedovoljnoj količini mlijeka
Majke koje imaju problem nedovoljne količine mlijeka, zbog stanja ili bolesti djeteta, zabrinute su i često ih prati osjećaj straha, neuspjeha i frustracije. U nekim slučajevima tzv. "mame izdajalice" se odlučuju za privremeno ili isključivo izdajanje mlijeka za potrebe svojeg djeteta. Uz puno uloženog truda i vremena pružaju djetetu najbolje što mogu ponuditi. One su majke koje ne doje, privremeno ili trajno, ali njihovo tijelo također uživa hormonalne prednosti dojenja, a najveća je prednost za dijete prehrana majčinim mlijekom. Kod privremene ili trajne nemogućnosti dojenja, prehrana ili nadohrana majčinim izdojenim mlijekom, prvi je slijedeći prihvatljivi i preporučeni izbor od strane Svjetske zdravstvene organizacije.
Korak do cilja
Važno je znati da samo 1-2 posto majki ne može proizvesti mlijeko! Proizvodnja mlijeka, u nekim složenim slučajevima, niti ne može realno porasti sve dok se svaki od čimbenika temeljito i na vrijeme ne identificira i u skladu s time majci savjetuju stručne intervencije. Iako su prethodno upoznate sa svim prednostima dojenja, za neke majke ono ipak nije idealno, niti "ružičasto", kakvim se često prikazuje, ali korak po korak i većina navedenih problema ipak je rješiva. Najčešće je potrebno samo nekoliko dana, no ponekad je za postizanje djelomične ili dovoljne količine mlijeka potrebno i nekoliko tjedana. Individualizirani pristup i postavljanje realnih ciljeva, uz poštivanje životnog stila obitelji, ključ je uspjeha za korak prema "ružičastom".
