Kraljevska beba u svibnju je napunio godinu dana, a počeo je govoriti svoje prve riječi. Logopedinje objašnjavaju kada se javljaju prve riječi i kako potaknuti govor kod bebe
Maleni Archie, sin Meghan Markle i princa Harryja, prošlog mjeseca napunio je godinu dana, a britanski mediji pišu da svoju obitelj već zabavlja prvim riječima. Izvor blizak obitelji otkrio je da vokabular kraljevskog mališana još nije velik, ali govori jako slatko. "Govori nekoliko riječi, kao što su tata, mama, knjiga, pas, a obožava se igrati skrivača i graditi lego kocke".
Sigurno se sjećaš uzbudljivog razdoblja kada je tvoja beba počela brbljati, a i vremena iščekivanja hoće li joj prva riječ biti "mama" ili "tata". No prve riječi često nisu prave prve riječi.
"Već od prvih mjeseci treba pažljivo slušati svoje dijete jer nam je već u toj dobi u stanju priopćiti mnogo o sebi. U glasovnoj igri dijete vrlo često dolazi i do naprednijih riječi kombinacijom slogova "mamama" ili "tatata", što roditelji često protumače kao "Gle, rekao/la je mama/tata!". Ta je prva riječ važna jer se često naziva i prva progovorena riječ, ali samo ako je sa značenjem. Do osmog mjeseca dijete treba reagirati na glasovni poticaj, izgovarati nekoliko slogova, glasati se kada mu se govori, treba proći fazu vokalizacije i gukanja", objasnila je logopedinja Nataša Šunić Vargec.
Vodič kroz razvoj govora od rođenja do početka škole
"Beba može pogledati mamu ili tatu i reći mama ili tata, ali to može reći i poštaru", kaže pedijatrica Danelle Fisher iz Kalifornije. "Reći će to bilo kome." No oko godinu dana, beba će vjerojatno početi pravilno upotrebljavati riječ unutar konteksta. A kad se to dogodi, "to je magično", kaže Fisher te dodaje: "Kad te pogledaju i kažu 'mama' ili 'tata', to je najbolja stvar na svijetu."
Ipak, neka djeca jednostavno mogu bolje reći "dada" nego "mama“. "Nije da više vole dada, nego im je jednostavno lakše reći "d" nego "m", kaže Fisher. Ali ako mama provoditi više vremena oko djeteta, ona bi mogla biti u prednosti, dodaje Fisher ističući kako bebe mogu najprije izgovoriti ime svog primarnog njegovatelja.
"U dobi od 21 mjesec treba govoriti barem osam riječi sa značenjem, oponašati zvuk koji čuje, imenovati i pokazivati jednu ili dvije slike te riječima tražiti jesti i piti. Kad dijete postane sposobno izgovarati veći broj riječi s određenim značenjem, počinje shvaćati da se dvije riječi u govoru mogu povezivati tako da označavaju određeni smisao ("mama, daj!", "mama, vode!"...). Tako se dijete počinje služiti jednostavnom rečenicom koja u početku nije potpuna, ali je dovoljno jasna i za okolinu razumljiva", kaže logopedinja Nataša Šunić Vargec.
Kako pomoći bebi reći 'mama' i 'tata'?
Logopedinja savjetuje da tijekom prve dvije godine treba poticati dijete na izgovaranje samoglasnika i na kombinaciju suglasnika i samoglasnika u govoru (ma-ma, ta-ta, ba-ba, pa-pa...). Djeci od druge do četvrte godine treba se obraćati jasnim i jednostavnim rečenicama, ali i nadograđivati i proširivati ono što su rekla ("Idemo baki. Da, idemo baki."). Važno je proširivati im postupno rječnik i dati im mogućnost da što više prepričavaju događaje toga ili protekloga dana. Tako i roditelji mogu utjecati na postupan razvoj govora svoga djeteta.
Iako ne možeš ubrzati razvoj djeteta, postoji nekoliko načina kako naučiti dijete da kaže "mama" i "tata".
Bebe oponašaju svoje roditelje, kaže Fisher, tako da neprestanim govorenjem mama i tata potičeš dijete da ponavlja riječi. Da bi djetetu pomogla da shvati što te riječi zapravo znače, budi sigurna da ih podučavaš u pravom kontekstu. "Potičem roditelje da se prilikom razgovora s djetetom identificiraju kao "mama" ili "tata. Na primjer, možeš reći:" Pogledaj mamu! Mama ima hranu za tebe. Na taj način beba počinje povezivati roditelja s određenim imenom."
Vježbe za poticanje govora kod beba od 0 do 12 mjeseci
Kad je riječ o poticanju razvoja djetetova jezika općenito, najbolji način je čitanje s bebom, igranje, razgovor i ograničavanje vremena na ekranu i na elektroničkim igračkama. Pronađi dječje knjige koje imaju riječi "mama" i "dada" i čitaj ih često.
Svako je dijete drugačije, ali ako beba od 12 do 15 mjeseci ne kaže "mama" i "tata", obrati se pedijatru. Većina liječnika očekuje da su djeca do tog trenutka savladala te riječi; za one koji nisu, može se preporučiti test sluha ili govorna terapija. Ako dijete kaže dosta drugih riječi, ali "mama" i "dada", nisu na popisu, nemoj paničariti.
"Iako su riječi "mama" i "dada" motivirajuće za roditelje, mi stručnjaci više smo usredotočeni na to guguće li dijete različite suglasnike, kopirajući zvukove i pokrete koje radi roditelj ili njegovatelj, koristeći geste poput usmjeravanja i uspostavljanje kontakta očima", kaže Maietta.
Što bi dijete trebalo znati govoriti do trećeg rođendana?
Logopedinja Sonja Oković objasnila je razvoj govora u prvoj godini:
Za uredan govorno-jezični razvoj djeteta potrebno je zadovoljiti određene uvjete kao što su biološki, psihološki i sociološki procesi sazrijevanja. Prvo moramo utvrditi kakav je djetetov slušni status i jesu li svi organi potrebni za govor razvijeni. Dijete od samih početaka osluškuje govor oko sebe. Vrlo bitno je da roditelj od rođenja djeteta ostvari svakodnevnu i učestalu komunikaciju sa svojim djetetom, te da mu bude uzoran model jer dijete govor usvaja slušajući i oponašajući ga.
Prema obrascima urednog razvoja govora dijete od rođenja do trećeg mjeseca plače za različite potrebe, glasa se (tzv. vegetativni zvukovi) kad mu se obraćate i uznemiri se na glasne zvukove.
Između trećeg i petog mjeseca javlja se razdoblje vokalne igre gdje dijete počinje igru sa svojim govornim organima te se javlja vokalizacija i brbljanje; proizvodi dulje i kraće glasove. Dijete počinje reagirati na svoju okolinu.
Nakon nekog vremena dijete ulazi u fazu predkanoničkog brbljanja (dijete spontano stvara slogovne kombinacije “ba”, “na”, “ma”, “de”). Do ovog razdoblja glasanje djece je univerzalno neovisno o govorno-jezičnom području u kojem dijete odrasta. Zanimljiv je i podatak da djeca oštećena sluha isto tako do te faze zvuče jednako kao i uredno čujuća djeca. Ono što je bitno za naglasiti je to da djeca u vokalnoj fazi usvajaju ritam i intonaciju govora osluškujući govor odraslih.
Između šestog i desetog mjeseca javlja se faza kanoničkog brbljanja i dijete ponavlja iste slogove više puta ma-ma, ba-ba, ta-ta. Upravo ti slogovi imaju fonološki oblik riječi (slično zvuče) te upravo zato okolina na njega reagira kao na riječi sa značenjem iako to još nisu prave prve riječi. Na taj način se stvaraju povoljni uvjeti za daljnji razvoj djetetovog jezika i govora. Kašnjenje kanoničkog sloga je jedan od mogućih prediktora za kašnjenje jezičnog razvoja.
S 10 mjeseci dijete puno brblja, kombinira različite slogove te na taj način “riječi” slaže u “rečenice” te okolina ima dojam da dijete govori nekim svojim jezikom. Tu fazu nazivamo faza žargona koja dijete uvodi u pravi odrasli govor.
Između devetog i petnaestog mjeseca javlja se prva riječ sa značenjem te počinje govorno razdoblje u kojem se dijete počinje aktivno služiti govorom i jezikom. Između osamnaestog i dvadesetog mjeseca dijete počinje slagati prve rečenice te naglo proširivati rječnik i to oko 50 novih riječi mjesečno pa ih u dobi od dvije i pol godine poznaje oko 1000.
