Roditelji oduvijek smatraju da san izravno utječe na djetetovo raspoloženje, a većina bi se složila da ima veliki utjecaj i na učenje te na ponašanje. No, najnovija otkrića pedijatrijskih istraživača sugeriraju da je san važan i za dobro zdravlje.
Djeca koja imaju kvalitetne cikluse spavanja imaju manji rizik od prekomjerne težine i razvoja dijabetesa, kao i manji broj problema s učenjem i pažnjom, prenosi Parent. Spavanje je jednako važno kao i prehrana i vježbanje. Stručnjaci su nedavno uspjeli dokazati da spavanje omogućuje mozgovnim stanicama da svake večeri „odvoze smeće“, ispirajući toksine koji uzrokuju bolest.
Istraživanje provedeno na Sveučilištu Dalhousie u Novoj Škotskoj nadalje je pokazalo kako su posljedice nedostatka sna vidljive već nakon četiri uzastopne večeri kada dijete ima sat vremena manje sna nego što je preporučeno. "Očekivao sam da ćemo primijetiti neke razlike kada djeca manje spavaju nego inače" rekao je jedan od autora, Penny Corkum, "ali nevjerojatno je otkriće da samo sat vremena manje sna u tako kratkom roku može napraviti tako drastične promjene."
"Vrlo je teško prepoznati sve načine na koje izvannastavne i večernje aktivnosti utječu na vrijeme spavanja te štetne učinke puštanja elektronike u spavaću sobu tvojega djeteta", kaže Jodi Mindell, savjetnik za roditelje u Dječjoj bolnici u Philadelphiji.
Stručnjaci poput dr. Mindela navode sljedeće ključne razloge zbog kojih sva djeca trebaju svoju dnevnu dozu zdravog sna.
1. Potiče rast
Vjerojatno ti se već dogodilo da si ujutro vidjela svoje dijete i pomislila kako je preko noći naraslo nekoliko milimetara ili centimetara i bila si u pravu. "Hormon rasta primarno se izlučuje tijekom dubokog sna", kaže Judith Owens, direktorica u Dječjem nacionalnom medicinskom centru, u Washingtonu i savjetnik za roditelje. Talijanski istraživači, proučavajući djecu s nedovoljnom razinom hormona rasta, otkrili su da su ona provela manje vremena u dubokom snu nego djeca s prosječnom razinom hormona rasta.
2. Pomaže srcu
"Djeca s poremećajima spavanja imaju prekomjerno uzbuđenje mozga tijekom spavanja", kaže Jeffrey Durmer, doktor znanosti i istraživač u Atlanti. "Njihova glukoza u krvi i kortizol ostaju povišeni noću. Oba su povezana s višom razinom dijabetesa, pretilosti, pa čak i srčanih bolesti."
3. Utječe na težinu
Sve je više dokaza da premalo sna utječe na debljanje, već od dojenačke dobi. Jedna studija iz dječje bolnice Penn State pokazala je da kada roditelji nauče razliku između gladi i određenog oblika dječje nervoze, te počnu bebu umirivati bez hranjenja - koristeći se tehnikama kao što su ljuljanje i nošenje - bebe će biti zdravi spavači i manja je vjerojatnost da će imati prekomjernu težinu.
"S vremenom će djeca koja ne spavaju dovoljno vjerojatno imati prekomjernu težinu", kaže Dorit Koren, pedijatrijski endokrinolog i istraživač na Sveučilištu u Chicagu.
4. Pomaže u borbi protiv mikroba
Tijekom sna djeca (i odrasli) također proizvode proteine poznate kao citokini, na koje se tijelo oslanja u borbi protiv infekcije, bolesti i stresa. Čini se da premalo sna utječe na broj citokina, a otkriveno je i da odrasle osobe koje spavaju manje od sedam sati noću imaju tri puta veću šansu razviti prehladu kad su izložene virusu od onih koji spavaju osam ili više sati.
5. Smanjuje rizik od ozljeda
Djeca su nespretna i impulzivnija kada ne spavaju dovoljno, što je dobar recept za nepotrebne nesreće. Jedno je istraživanje u Kini ustanovilo da su ona djeca koja su kraće spavala, manje od devet sati za djecu školske dobi, imala veću vjerojatnost za ozljede zbog kojih je bila potrebna medicinska pomoć.
6. Povećava pozornost djece
Djeca koja dosljedno spavaju manje od deset sati prije dobi od 3 godine imaju tri puta veću vjerojatnost da će imati problema s hiperaktivnošću i impulzivnošću do 6. godine. "Simptomi nedostatka sna i poremećaja pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD-a), uključujući impulzivnost i rastrošnost, međusobno se zrcale, "objašnjava dr. Owens. Drugim riječima, umorna djeca mogu biti impulzivna i rastresena iako nemaju ADHD.
Istraživanje je pokazalo da dodavanje svega 27 minuta dodatnog sna po noći, za djecu školske dobi olakšava upravljanje raspoloženjem i impulsima kako bi se mogli usredotočiti na školske obaveze.
7. Pomaže s učenjem
Beba može izgledati mirno dok spava, ali mozak joj je cijelu noć zauzet. Istraživači s Medicinskog centra na Sveučilištu Columbia pokazali su da novorođenčad zapravo uči u snu. Istražitelji su puštali određene zvukove, dok su bebe spavale, a oni su bili praćeni i laganim ispuhom zraka po njihovim kapcima. U roku od 20 minuta bebe - koje su bile stare jedan ili dva dana - već su naučile predviđati ispuhivanje zraka stiskanjem kapaka.
Neuroznanstvenici sa Sveučilišta u Massachusettsu učili su grupu od 40 predškolske djece igru sličnu Memory kartama. Jedan su tjedan djecu poslali na popodnevno spavanje, koje je trajalo u prosjeku 77 minuta, dok su ih drugi tjedan držali budnima. Rezultati su prikazali da kad su djeca bila budna cijeli dan, zaboravila su 15 % onoga što su naučili, a kad su spavali, sve im je ostalo u memoriji.
Zbog radnog vremena roditelja, izvannastavnih aktivnosti i elektronike u dječjim sobama danas je veoma teško osigurati da djeca imaju dovoljno sna.
Kako postići bolju rutinu spavanja
Između 20 i 30 % djece ima problema sa spavanjem, kaže dr. Jodi Mindell. Dobra vijest je da s kvalitetnom rutinom sna možeš, ali i trebaš, započeti dok je dijete još malo.
- Neka se dijete samo umiri - pokušaj ne dopustiti da dijete zaspe za stolom za vrijeme objeda. Kada dijete navrši 3 mjeseca i probudi se noći plačući, nemoj odmah dotrčati do kreveta, polako uspori svoju reakciju i daj mu vremena da se samo smiri. Kada dijete navrši 6 mjeseci period u kojem bi već trebalo spavati veći dio noći, pokušaj maknuti monitor iz njegove sobe kako ne bi dolazila u napast provjeravati ga na svaki šum koji proizvede.
- Stvori čvrstu rutinu - djeca bi trebala imati dosljedan ritual spavanja do 3 mjeseca koji traje najviše 30 do 40 minuta, kaže dr. Mindell. Za djecu do 10 godina vrijeme spavanja trebalo bi biti prije 21 sat. "Djeci koja odlaze u krevet nakon 21 sat treba duže vremena da utonu u san, češće se probude noću i kraće spavaju", kaže Mindell.
- Neka uvjeti budu isti svaku noć - pokušaj održavati istu temperaturu i razinu svjetlosti u sobi svog djeteta, čak i kada ste na odmoru, kaže dr. Durmer. Isključi i sve elektroničke uređaje i ekrane. Samo dva sata vremena ispred ekrana prije spavanja dovoljno je za snižavanje razine melatonina - kemikalije koja se prirodno pojavljuje noću i tijelu signalizira kada je vrijeme za spavanje.
- Dodaj još jednu priču prije spavanja - već znaš da djeci čitanje pomaže u učenju, ali slušanje priča izvrstan je način da djeca utonu u san. "Čini se da od svih aktivnosti čitanje knjiga ih najviše opušta", kaže Michael Gradisar, klinički psiholog sa Sveučilišta Flinders u Adelaideu u Australiji.
- Vodi dnevnik spavanja - ima smisla povremeno mjeriti vrijeme spavanja djeteta, posebno ako primijetiš znakove problema sa spavanjem. "Roditelji možda neće prepoznati da su dječje dnevne nervoze prouzročene nedostatkom sna ", kaže Ancy Lewis, trenerica za spavanje u White Plainsu u New Yorku. "Međutim, kad pratiš spavanje djeteta i uložiš stalni napor da ga uspavaš sat vremena ranije, vidi se poboljšanje."
Djeca s posebnim potrebama
Djeca koja imaju posebne potrebe često imaju i nedijagnosticiran poremećaj disanja uzrokovan poremećajem spavanja, uključujući apneju i hrkanje, kaže dr. Jeffrey Durmer. Gotovo dvije trećine djece s Downovim sindromom ima apneju. Nadalje, od 40 do 80 % djece koja imaju poremećaj iz spektra autizma također imaju problema sa spavanjem.
Neke poteškoće - poput hrkanja - mogu se činiti bezazlenim, ali predstavljaju opasnost, pa razgovaraj sa svojim liječnikom ako tvoje dijete hrče više od tri noći tjedno.
