Dječja logopedinja izdvojila je nekoliko jednostavnih savjeta koji će potaknuti mališane da se uključe i više vas slušaju
Osjeća li se još netko kao da ga djeca ignoriraju, otprilike 97 posto vremena? Dječja logopedinja Kelly Lelonek ima mnogo toga za reći o tome zašto nas naša djeca često ne razumiju, a ona ističe kako je to većinom zato što previše govorimo. Ovo su njezini savjeti za bolji odnos s mališanima kada je u pitanju komunikacija:
1. Nikad nije prerano razviti dobre komunikacijske navike
Bebe već sa pet mjeseci prepoznaju svoje ime. Oko devetog mjeseca - razumiju osnovne riječi poput 'Ne'. Kada provodite vrijeme sa svojom bebom, spustite se na njezinu razinu, izgovorite njezino ime i čekajte kako biste uspostavili kontakt očima prije nego pitate određeno, ali ne otvoreno pitanje ("Želiš li lutku ili medu?", naspram "S čime se želiš igrati?"). Saznajte kako razgovarati s djecom dok još ne govore
2. Jasnoća je ključna
Razgovarajte polako i jednostavno, upotrebljavajući što kraće rečenice. Logopedinja predlaže pojačavanje riječi s vizualnim znakovima, poput pokazivanja djetetu slike toga o čemu razgovarate ili pokazujući na predmet u sobi dog govorite o tom predmetu. "Jasna poruka trebala bi informirati djecu, određeno i direktno - što god da je u pitanju, a želite da djeca naprave. Ako je potrebno, recite im kada i kako hoćete da nešto naprave. Što manje riječi, to bolje", objašnjava edukacijski psiholog Robert Mackenzie. Njegov primjer? Recite djetetu nešto poput ovog: "Pospremi nered sa stola, molim te, prije nego što učiniš bilo što drugo. To znači da posuđe ostaviš u sudoperu i obrišeš stol iza sebe."
3. Živite u sadašnjosti
Logopedinja predlaže da govorite u sadašnjosti, a ne o onome što se dogodilo jučer ili što planirate sutra. Većina djece ne razumije koncept vremena prije pete godine života. Imat ćete više sreće doprijeti do djeteta ako se fokusirate na 'ovdje' i 'sada'.
4. Utišajte zvukove iz pozadine
Televizor koji nitko ne gleda, radio u automobilu, pa čak i zujanje uključene nape može ometati djetetovu sposobnost obrade jezika. "Optimiziranje okruženja za dobru komunikaciju znači uklanjanje smetnji i nepotrebne pozadinske buke", govori logopedinja.
5. Ostavite 'prostora' u komunikaciji
Kao odrasli, naučili smo vidjeti produženu tišinu kao neugodnu ili čudnu. No, kada 'uskačemo' kako bismo popunili tu tišinu, zapravo uništavamo djetetovu priliku da formulira i izrazi svoje misli. "Nakon što postavite neko pitanje, dajte djetetu barem pet sekundi kako bi razmislilo i odgovorilo", govori logopedinja i dodaje kako djeca trebaju vremena kako bi obradili naša pitanja i svoje reakcije. "Ne trebamo popunjavati svaku tišinu govorom", zaključuje.
