Impetigo je bakterijska infekcija kože koju uzrokuje bakterija stafilokok ili streptokok, a dovodi do nastajanja malih gnojem ili tekućinom ispunjenih mjehura, nakon čijeg pucanja zaostaju zlatno-žute kraste. Dermatologinja, prof. dr. sc. Larisa Prpić Masssari u nastavku objašnjava što je impetigo, koji su uzroci impetiga, kako se prenosi, koliko traje impetigo i kako se liječi.
Posljednjih tjedan, dva na području Splita povećan je broj oboljelih od zarazne bolesti koja se naziva impetigo. U narodu se još pojavljuje i izraz slatke kraste, posebno zbog načina na koji se bolest manifestira - kraste koje se pojavljuju uglavnom po licu, ali i drugim dijelovima tijela. Dermatolozi kažu da se može povremeno dogoditi "mala epidemija" impetiga i to se upravo dogodilo na području Splita.
Impetigo je vrlo zarazna infekcija kože koja uglavnom zahvaća dojenčad i djecu, ali i odrasle najčešće slabijeg imuniteta. Obično se pojavljuje kao čirevi na licu, ponajviše oko djetetova nosa i usta. Postoji veća vjerojatnost od razvijanja infekcije ako je koža već iritirana drugim kožnim problemima, kao što su ekcemi, ubodi insekata, posjekotine ili ogrebotine.
Što je impetigo contagiosa i kako ga prepoznati?
Impetigo contagiosa je bakterijska infektivna bolest površinskog sloja kože koja se najčešće javlja u dječjoj dobi. Češća je u toplijim i vlažnijim klimatskim sredinama, te u uvjetima nižeg higijenskog standarda. Dermatologinja, prof. dr. sc. Larisa Prpić Massari iz Poliklinike 3DERM objašnjava koji je uzrok impetiga te koje sve bakterije mogu uzrokovati impetigo. "Impetigo mogu uzrokovati beta-hemolitički streptokok ili zlatni stafilokok, kao i oba uzročnika zajedno. Infekcija se najčešće prenosi kontaktom s bolesnom osobom, te autoinokulacijom s bolesne kože ili nosne sluznice."
Impetigo kod djece: Koji su klinički znakovi i kakav je tijek bolesti?
Bolest se obično javlja na licu i to oko usta ili nosa, te na obrazima i čelu, ali se može javiti i na koži drugih dijelova tijela kao što su dorzumi šaka, podlaktice, trup i potkoljenice. Prezentira se u dva oblik: kao vezikulozni oblik koji je češće uzrokovan beta-hemolitičkim streptokokom ili bulozni oblik koji uzrokuje zlatni stafilokok.
Oba oblika započinju crvenilom određenog areala kože na kojem se pojavljuju gnojni mjehurići ili veći mjehuri do nekoliko centimetara u promjeru, čijim pucanjem ostaju vlažne erozije i žuto-zlatne kraste. Sušenjem i otpadanjem krasti dolazi do cijeljenja bez ožiljaka.
Kako izgleda impetigo
Impetigo se može pojaviti na bilo kojem dijelu tijela, no najčešće se javlja u predjelu usta i nosa te oko stražnjice i na rukama.
Kako se liječi impetigo?
U većini slučajeva dovoljna je lokalna terapija. Uz mehaničko otvaranje pokrova mjehura, te uklanjanje krusta antiseptičkim oblozima i dječjim uljem, kožne promjene se tretiraju antibiotskim kremama dva puta dnevno tijekom 7-10 dana.
U slučaju multiplih lezija, imunokompromitiranih bolesnika ili pojave impetigo nefritisa u terapiju se uvode i sustavni antibiotici kao kloksacilin, azitromicin ili cefalosporini, napominje dermatologinja prof. dr. sc. Prpić-Massari.
Koliko traje?
Impetigo je većinom bolest blagog karaktera i dobre prognoze, koja uz terapiju traje 10-tak dana, dok spontana sanacija može nastupiti za 2 do 3 tjedna. Ozbiljna komplikacija impetiga je impetigo nefritis.
Nastaje u razdoblju od 18-21 dan poslije izbijanja promjena na koži. Stoga je potrebno učiniti pregled krvi- antistreptolizinski titar-AST-O, i urina na proteinuriju. U slučaju pojave temperature, bolova u leđima ili abdomenu, zimice ili tresavice, ili proteinurije u urinu, obavezno se javiti liječniku, napominje prof. dr. sc. Prpić Massari iz Poliklinike 3DERM.
Može li se dijete kupati u moru?
Kod akutne faze impetiga preporučuje se izbjegavanje kupanja u moru zbog iritacije slanom vodom, ali čim se stanje kroz 7-10 dana terapije popravi te kraste otpadnu dijete može ići na more s time da treba pripaziti na izlaganje suncu radi opasnosti od nastanka postupalnih hiperpigmentacija na mjestu zacijeljenih lezija.
Prof.dr.sc. Larisa Prpić Massari specijalist dermatovenerologije pri Klinici za dermatovenerologiju KBC Rijeka i u Poliklinici 3DERM Rijeka. Redoviti profesor i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju Katedre za dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci. Član je Europske akademije dermatovenerologa, Internacionalnog udruženja dermatoskopičara, Europskog dermatoonkološkog društva, te član upravnog odbora Hrvatskog dermatovenerološkog društva.
