Trudnoća Trudnica 06. prosinca 2016.

Ako sam radila na pola radnog vremena, koliko će mi biti porodiljna naknada?

trudnica posao
Foto: Thinkstock
klokanica postala miss7mama.24sata.hr

Trudnicu zanima kako se računa porodiljna naknada ako je posljednjih 12 mjeseci radila na pola radnog vremena, odgovara Pravna klinika

U posljednje dvije godine imam 12 mjeseci staža, međutim radilo se o prijavi na pola radnog vremena. Do otvaranja porodiljnog imat ću još 7 mjeseci staža u punom radnom vremenu. Zanima me hoće li mi se to računati kao 19 mjeseci staža s prekidima kako bih imala pravo na punu porodiljnu naknadu ili će se ovih 12 mjeseci staža na pola radnog vremena biti zapravo prepolovljeno. Pripadam li u grupu od porodiljne naknade u 100 posto visini plaće ili u grupu 50 posto od proračunske osnovice?

Stranka je postavila sljedeća pitanja za koja smatra da su bitna za razrješenje njezina predmeta:

I.) Računa li se to kao 19 mjeseci staža s prekidima ili će 12 mjeseci staža na pola radnog vremena biti prepolovljeno?

II.) Pripada li stranka u grupu od 100% porodiljne naknade u visini plaće ili u grupu 50% od proračunske osnovice?

I.) Prema čl. 60. Zakona o radu (NN 93/14; u daljnjem tekstu: ZR), radno vrijeme je vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. ZR razlikuje puno i nepuno radno vrijeme. Iako ZR-om nije određena definicija punog radnog vremena, propisano je da puno radno vrijeme ne može biti duže od 40 sati tjedno (čl. 61. ZR). Međutim, kao puno radno vrijeme smatra se i radno vrijeme kraće od 40 sati tjedno koje je kao takvo utvrđeno posebnim propisom ili kolektivnim ugovorom. S druge strane nepuno radno vrijeme ZR definira kao svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena (čl. 62. ZR). Kako stranka navodi da je prijavljena na pola radnog vremena, sukladno navedenim odredbama ZR-a, radi se o zaposlenju s nepunim radnim vremenom.

trudnica posao | Author: Thinkstock Foto: Thinkstock

Prema čl. 25. Zakona o mirovinskom osiguranju ( NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15; u daljnjem tekstu: ZOMO) u staž osiguranja računa se razdoblje koje je osiguranik nakon navršene 15. godine života proveo u obveznom mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju. U pogledu nepunog radnog vremena ZOMO propisuje da se u staž osiguranja računa i razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom, u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati takva rada ostvarenog za pojedine godine, obračunatih na puno radno vrijeme (čl. 27. st. 3. ZOMO).

Koliko je staža potrebno za punu rodiljnu naknadu?

Sukladno navedenom, stranka ostvareni staž osiguranja može izračunati tako da ukupni broj sati rada koji je ostvaren za pojedine godine podijeli s brojem sati koji se dnevno smatraju radom u punom radnom vremenu (najčešće je to 8). Iz podataka koje je stranka navela, nejasno je dali je u nepunom radnom vremenu radila jednu ili dvije godine, stoga smo mišljenja da bi stranka, na gore navedeni način, mogla izračunati ostvareni staž osiguranja ili se u tu svrhu obratiti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

Stranka ne navodi razlog zbog kojega je bila prijavljena na pola radnog vremena pa stoga treba napomenuti da se prema čl. 27. st. 2. ZOMO, kao razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom smatra i razdoblje koje u zaposlenju s radnim vremenom kraćim od punog radnog vremena provedu: zaposleni roditelj koji radi s polovicom punoga radnog vremena nakon isteka obveznoga rodiljnog dopusta, kao i u slučaju rada sa skraćenim radnim vremenom zbog pojačane brige i njege djeteta prema posebnim propisima; roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji radi s polovicom punoga radnog vremena; radnici koji rade sa skraćenim radnim vremenom prema posebnim propisima.

U svrhu zaštite trudnica, roditelja i posvojitelja sličnu odredbu sadrži i ZR. Tako ZR određuje da ako je za stjecanje određenih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom važno prethodno trajanje radnog odnosa, razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, smatrat će se vremenom provedenim na radu u punom radnom vremenu (čl. 32. ZR).

Sukladno navedenom, postoji mogućnost da se rad stranke u nepunom radnom tretira kao rad u punom radnom vremenu, pod uvjetom da stranka pripada jednoj od gore navedenih kategorija osoba te sukladno tome može ostvariti pravo na puni staž osiguranja.

II.) Pripada li stranka u grupu od 100% porodiljne naknade u visini plaće ili u grupu 50% od proračunske osnovice?

II.) Prema čl. 24. st. 1. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, (NN 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14; u daljnjem tekstu: ZRRP) za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće u iznosu 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju. Prema čl. 54. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13), osnovicu za naknadu plaće čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće. U pogledu roditeljskog dopusta ZRRP propisuje da za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust naknada plaće za prvih 6 mjeseci, ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, iznosi 100% osnovice za naknadu plaće ali ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno (čl. 24. st. 2. ZRRP). Ipak treba napomenuti da zaposleni ili samozaposleni roditelj koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja navedenih prava ima pravo na novčanu naknadu koja iznosi 50% proračunske osnovice. ZRRP propisuje i ograničenje koje se jednako odnosi na rad u punom i rad u nepunom radnom vremenu. Tako prema čl. 24. st. 8. naknada plaće zaposlenom ili samozaposlenom roditelju, ne može iznositi manje od 50% proračunske ZRRP, u pogledu naknade plaće za vrijeme korištenja rodiljnog odnosno roditeljskog dopusta, ne pravi izričito razliku između rada u punom i rada u nepunom radnom vremenu. Kako se iznos naknade plaće određuje s obzirom na iznos isplaćenih plaća, posebno uređenje za rad u punom odnosno nepunom radnom vremenu nije niti potreban jer već postoji razlika u iznosu isplaćene plaće.

Kako sukladno navedenim odredbama ZRRP-a, iznos naknade plaće ovisi i o duljini trajanja staža osiguranja, mišljenja smo da stranka ima pravo na naknadu plaće u iznosu 100% osnovice za naknadu plaće ako zadovoljava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. U točki I.) ovog mišljenja naveden je način određivanja staža osiguranja pa bi se sukladno tome mogao odrediti iznos naknade plaće koji stranci pripada.

  • tina01

    Pozdrav, imam pitanje. 9 mjeseci sam bila na strucnom osposobljavanju, nakon cega sam primljena na 2 sata rada u skoli u struci koju sam zavrsila (nastavnica hrv.jezika). U meduvremenu sam odradivala zamjene, predavala sam i fizikz i kemiju, imala sam ugovor na 6 od 8 sati ukupno. Ostala sam trudna, raspisao se natjecaj za strucne osobe za kemiju i fiziku i sada mi je ostao samo taj hrvatski, ukupno 2 sata. Strucno osposobljavanje sam prekinula nakon 9 mj. i potpisala ove ugovore, znaci, od 9.mj. 2019. godine sam bas zaposlena. Komplikacije sam otvorila 20.1. 2020. godine. Do 20.1. sam bila zaposlena na 6 sati, od 20.1. na 2 sata. Je li moguce da sam za komplikacije za 2.mjesec ove godine dobila 200 kn iako je minimalna naknada 830 kn?  I zanima me koliko ce mi biti porodiljna naknada onda, od onih 45 dana prije poroda pa do godine dana? Imam 9 mjeseci strucnog osposobljavanja i nakon toga 11 mjeseci kako sam bas zaposlena. Mogu li za porodiljnu naknadu dobiti manje od onih 2300 kn koje dobivaju i nezaposlene osobe iako sam zaposlena, ne na puno radno vrijeme, ali nisam ja to birala, nazalost? Pitala sam u hzzo-u od Ogulina, Karlovca, do Zagreba, svatko ima svoju teoriju, ne znam kome da se obratim?

  • Danica

    Poštovani,  prijavljena sam na pola radnoga vremena,  sto znaci da u trenutku odlaska na komplikacije necu imati 12 mjeseci neprekinutoga radnoga staza.  Koliki iznos mogu ocekivati na komplikacijama,  a koliki na porodiljnom? 

  • Malena123

    Što ako ne potpišem odmah ugovor o radu nego tek nakon mjesec dana kada završim s obukom 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.