Od prvog refleksnog osmijeha koji se počinje razvijati u trbuhu, do osmijeha izazvanog emocijama, osmijeh je važan za razvoj, a kako su znanstvenici dokazali - i za sveukupno zdravlje
Zvuči nevjerojatno, ali znanstvenici su dokazali da se djeca smiju do 400 puta na dan (najviše između pete i šeste godine), a odrasli oko 17 puta dnevno. Kada se smijemo, cijeli organizam se pokreće, uzimamo mnogo više kisika, raste nam krvni tlak, jača imunitet, potiče se lučenje hormona rasta, a mozak oslobađa kemijski spoj endorfin koji je zaslužan za naše zadovoljstvo. Poznata je činjenica da se dobra i pozitivna energija zadržava još 45 minuta poslije prestanka smijanja.
Osmijeh kao refleks
Neonatolozi tvrde da se dijete smije ili osmjehuje još u majčinom trbuhu, u posljednjoj fazi prenatalnog razdoblja. Taj fetalni osmijeh je ustvari refleks koji služi da bi se vježbao Santorinijev mišić, mišić za smijeh, koji postoji samo kod ljudi. Dojenče staro nekoliko tjedana osmjehuje se u snu, ali to nije odraz snova, već nastavak te refleksne vježbe mišića.
Ukoliko se malo nagnemo nad bebu, kažiprstom joj dodirnemo kut usana i bradu i pritom nešto pričamo tihim glasom - vrlo lako možemo izazvati osmijeh. Naročito nam je svima poznat u tom najranijem dobu onaj blaženi osmijeh bebe koja zadovoljno miruje poslije hranjenja. Od drugog mjeseca, kontakt očima s majkom i tzv. "socijalni" osmijeh su, kao plač, najraniji vid komunikacije, neverbalne, ali veoma značajne.
Osmijeh kao emocija
Prvo glasno smijanje nastupa od trećeg mjeseca života, a oko petog mjeseca beba razlikuje nepoznatu osobu od roditelja. Dojenče od osam mjeseci osmjehuje se samo osobama koje poznaje, a jako se smije pri igri "skrivača" (roditelj krije igračke iza leđa), ili pri šuštanju vrećice itd. Uopće, dijete reagira smijehom najviše na neočekivane događaje, igru, kasnije na ispunjenje neke želje ili pri dobivanju poklona.
Osmijeh za zdravlje
U današnje vrijeme, uz puno stresa, trebalo bi s djecom provoditi što više vremena u igri, da im omogućimo više razloga za smijeh i time razvijemo i emocionalnu inteligenciju.
Osmijeh je obilježje dobrog zdravlja i normalnog razvoja, a ne govori se bez razloga i da je smijeh lijek protiv bolesti. Zato se u mnogim zemljama počelo s primjenom tzv. "Komikoterapije" gdje liječnici-klaunovi nasmijavaju djecu i time ne samo da doprinose liječenju nekih bolesti, već i djecu oslobađaju straha i nepovjerenja, pogotovo kada su duže hospitalizirana.
Dakle, smijeh je najbolji lijek za djecu i ona od njega rastu! Zato, jedan osmijeh, molim!
