Sastojci i kemikalije u kozmetičkim proizvodima koje koristimo svakodnevno mogu djelovati na zdravlje cijele obitelji. Što točno nanosimo na svoju i dječju kožu?
Kozmetika koju svakodnevno koristimo stvorena je da čisti, štiti i mijenja izgled vanjskih dijelova naših tijela. Međutim, kozmetički proizvodi koje kupujemo za sebe i za djecu često nas privuku svojim ugodnim mirisom, reklamom ili zanimljivim dizajnom pa često ne razmišljamo o opasnim i štetnim sastojcima koji se kriju unutra.
Ključni sastojci u većini kozmetičkih proizvoda uključuju vodu, emulgatore, konzervanse, zgušnjivače, ovlaživače, pH stabilizatore, boje i mirise. Sastojci mogu biti prirodnog ili umjetnog porijekla, ali bilo koji potencijalni utjecaj na naše zdravlje ovisi isključivo o kemijskim spojevima sastojaka.
Što točno nanosimo na svoju i dječju kožu?
Postoji tisuću različitih kozmetičkih proizvoda na tržištu, svi s različitom kombinacijom sastojaka. Prosječni kozmetički proizvod sadrži od 15 do 50 sastojaka. Uzimajući u obzir kako prosječna žena koristi između 9 i 15 proizvoda za osobnu njegu, istraživači su procijenili kako žene na sebe nanose oko 515 kemikalija na kožu svaki dan. Uzmemo li u obzir cijelu obitelj, brojke su puno veće, a štetni sastojci i kemikalije u proizvodima koje koristimo mogu djelovati na zdravlje cijele obitelji.
Najčešći štetni sastojci u industrijskoj kozmetici su:
- Soda lauril sulfat (SLS) – nalazi se u pastama za zube, šamponima i pjenama za brijanje. Može uzrokovati iritaciju kože i sluznice oka.
- Parabeni (metil, propil, butil, etil) – to su naftni derivati i poznati kozmetički konzervansi. U brojnim istraživanjima pokazalo se da uzrokuju iritaciju kože, rak dojke te mogu poremetiti hormonsku ravnotežu u tijelu.
- Propilen i butilen glikol – alkohol koji također može uzrokovati iritaciju kože te oštećenja mozga i oka.
- DEA (dietanolamin) – sredstvo koje služi za vlaženje u kremama, losionima, i šamponima. U brojnim istraživanjima se ovaj sastojak pokazao kao kancerogen.
- Rafinirana ulja – pružaju prividnu glatkoću, ali tijekom duže upotrebe zatvaraju pore i nisu hranjiva. Rafiniranjem izgubi sve vitamine i minerale.
- Mineralna ulja – zatvaraju pore i isušuju kožu. Prema nekim istraživanjima su kancerogena. Najpoznatije od njih je ulje za bebe.
- Formaldehid – najčešći i najopasniji konzervans. Dugotrajna upotreba izaziva iritacije i promjene na koži.
- PEG (polietilen glikol) – sredstvo za omekšivanje kože,a prema nekim istraživanjima spada u kancerogene sastojke.
- Razni umjetni dodaci – poput sintetičkih zrnaca i komadića plastike koji su u sredstvima za piling iritiraju kožu ili pak jaki antibakterijski dodaci (posebno u sapunima), koji potpuno skidaju zaštitni kiseli sloj s kože (pH 4,5-6,5).
Iako znanstvenici smatraju kako je većina tih kemikalija sigurna za upotrebu, posebno kada se radi o kratkotrajnoj upotrebi ili u malim količinama, na svakom potrošaču je da donese svoju odluku o kupnji i korištenju proizvoda koji sadrže određene sastojke. Također je važno da potrošači kupuju provjerene brendove i proizvode jer jeftini uvozni proizvodi i kopije kupljene online putem možda nisu prošle ispravno testiranje i proces procjene, a na kraju krajeva - možda uopće ne sadrže ono što tvrde.
U svakom slučaju, važno je zapamtiti da sva kozmetika može biti kompleksna kombinacija kemikalija, a razumijevanje značenja sastojaka - što su i što znače za naše tijelo - može uvelike pomoći potrošačima donijeti informirane odluke o proizvodima koje izabiru koristiti.
