Dok Hrvatsku pogađa toplinski val, roditelji se pitaju kako zaštititi djecu od nesnosnih vrućina. Pedijatrica mr. sc. Giovana Armano otkriva na što posebno treba paziti tijekom visokih temperatura te kako najmlađima olakšati ljetne dane.
Dok se Hrvatska ovih dana bori s toplinskim valom, nesnosnim vrućinama i temperaturama koje će negdje preći i 40 stupnjeva, mnogi roditelji postavljaju isto pitanje, kako pomoći djeci da lakše podnesu toplinski val?
Dok odrasli mogu posegnuti za hladnim pićem, uključiti klimu ili se rashladiti na plaži, bebe i mala djeca puno su osjetljiviji na visoke temperature. Njihovo tijelo teže regulira toplinu, brže gube tekućinu i zato su pod većim rizikom od dehidracije i toplinske iscrpljenosti.
Pedijatrica mr. sc. Giovana Armano otkriva na što posebno treba paziti tijekom visokih temperatura te kako najmlađima olakšati ljetne dane.
Bebe i mala djeca puno su osjetljiviji na visoke temperature od odraslih. Njihovo tijelo teže regulira toplinu, brže gube tekućinu i zato su pod većim rizikom od dehidracije i toplinske iscrpljenosti.
Zato je tijekom razdoblja ekstremnih vrućina roditelji trebaju prilagoditi dnevnu rutinu i dodatno paziti na zaštitu od sunca, unos tekućine i rashlađivanje.
Izbjegavajte sunce u najtoplijem dijelu dana
Ljeti svi želimo što više vremena provesti vani, no tijekom toplinskog vala važno je dobro planirati aktivnosti.
Boravak na otvorenom između 11 i 17 sati trebalo bi izbjegavati kad god je to moguće. Sunce tada najjače prži, a rizik od pregrijavanja organizma značajno raste.
"Iako to svi pedijatri i mediji preporučuju, još uvijek se događaju bolesti zbog pretjeranog izlaganja suncu praćene mučninama i povraćanjem. Bebe su posebno osjetljive na velike vrućine", upozorava pedijatrica.
Ako planirate odlazak na plažu, šetnju ili igru na otvorenom, najbolje je to učiniti rano ujutro ili predvečer, kada temperature ipak malo popuste.
Kada je riječ o boravku vani tijekom ljeta, pedijatrica savjetuje da iskoristite svaki trenutak za boravak u prirodnom hladu. To može biti sjena drveća, borova ili natkriveni dio vrta i terase ispod tende. Na taj način dijete može uživati na svježem zraku, a istovremeno biti zaštićeno od najjačeg sunca i pregrijavanja.
Prim. mr. sc. Giovana Armano, specijalistica pedijatrije
Djeca često ne traže piti dok već nisu žedna
Jedna od najvećih opasnosti tijekom velikih vrućina je dehidracija.
Roditelji često pretpostavljaju da će dijete samo tražiti vodu kada mu bude potrebna, no to nije uvijek slučaj, osobito kod manje djece.
"Idealno bi bilo da bebu dojite jer tada nema problema s prehranom i izborom tekućine. Ipak, i bebi koju dojite pri velikim vrućinama možete ponuditi vode ili čaja", savjetuje dr. Armano.
Starijoj djeci vodu treba nuditi tijekom cijelog dana, čak i kada ne pokazuju znakove žeđi.
Dobra vijest je da hidrataciji mogu pomoći i namirnice koje djeca uglavnom vole. Lubenica, jagode, dinja, krastavci i zelena salata sadrže velike količine vode te mogu pomoći organizmu da lakše podnese visoke temperature.
Dehidracija kod djece: Koji su znakovi dehidracije kod bebe i djeteta i kako je prepoznati?
Kupanje nije samo zabava, nego i način rashlađivanja
Kada temperature postanu gotovo nepodnošljive, mnogi roditelji traže načine kako rashladiti dijete bez stalnog boravka u klimatiziranom prostoru.
Tuširanje mlakom vodom ili kratko kupanje mogu biti jednostavno, a vrlo učinkovito rješenje.
Pedijatrica ističe da se djeca tijekom velikih vrućina mogu kupati i nekoliko puta dnevno jer će im to pomoći da se lakše nose s visokim temperaturama.
Osim što ih rashlađuje, voda djeci često popravi raspoloženje i olakša one dane kada im je prevruće za igru i aktivnosti.
Klima može pomoći, ali ne pretjerujte
Klimatizirani prostori često su jedino utočište tijekom toplinskog vala, no ni s njima ne treba pretjerivati.
"Ako borave u zatvorenom prostoru, preporuka je da to budu prozračene i klimatizirane prostorije. Sami klima uređaji nisu idealno rješenje pa bi, ako je moguće, prostoriju trebalo prozračivati prirodnim putem te povremeno koristiti ventilatore koji miješaju zrak", objašnjava dr. Armano.
Dodaje kako je važno da razlika između vanjske i unutarnje temperature ne bude prevelika jer to može dodatno opteretiti organizam.
Zaštita od sunca ne vrijedi samo za plažu
Mnogi roditelji kremu sa zaštitnim faktorom povezuju isključivo s odlaskom na more, no dječju kožu potrebno je štititi svaki put kada borave na otvorenom.
"Pri svakom izlasku na otvoreno, bez obzira na to što beba neće biti na direktnom suncu, namažite izložene dijelove tijela kremom s visokim zaštitnim faktorom", savjetuje pedijatrica.
Preporučuje proizvode prilagođene dječjoj koži, bez konzervansa i sa zaštitnim faktorom od najmanje SPF 50.
Voće i lagani obroci najbolji su izbor
Tijekom velikih vrućina djeci više odgovaraju laganiji obroci i namirnice bogate vodom.
Voćni jogurt sadrži čak oko 80 posto vode, a u kombinaciji s bobičastim voćem poput malina, jagoda ili borovnica može biti odličan izbor za laganu i osvježavajuću užinu.
Kako bi djeci unos tekućine bio zanimljiviji, roditelji mogu pripremiti i domaće ledene zalogaje od voća ili zamrznuti prirodni voćni sok u kalupima za sladoled. Tako će se djeca istovremeno rashladiti i unijeti dodatnu tekućinu.
Promatrajte dijete i njegove potrebe
Roditelji svoje dijete najbolje poznaju i često će prvi primijetiti kada nešto nije u redu.
Neobičan umor, razdražljivost, crvenilo lica, pospanost, odbijanje hrane ili tekućine mogu biti znakovi da dijete teško podnosi vrućinu.
Zato tijekom toplinskog vala nije najvažnije imati savršen plan aktivnosti, nego osluškivati potrebe djeteta, prilagoditi tempo dana i osigurati mu dovoljno odmora, hlada i tekućine.
