Rezultati prvog nacionalnog istraživanja o utjecaju poslovnog sektora na dječja prava predstavljeni su na UNICEF-ovoj konferenciji „Djeca su naš najvažniji posao” održanoj u Zagrebu
Na konferenciji „Djeca su naš najvažniji posao” predstavljeni su rezultati prvog nacionalnog istraživanja o utjecaju poslovnog sektora na dječja prava te Savjetodavno tijelo za dječja prava i društveno odgovorno poslovanje, koje će pod vodstvom UNICEF-a raditi na ostvarivanju dječjih prava u poslovnoj zajednici.
Glavni su ciljevi ovog istraživanja, koje je pokrenuo UNICEF, razumjeti do koje su mjere dječja prava prepoznata kao dio društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj te utvrditi najvažnije prepreke i motivacijske čimbenike za poduzeća i ostale dionike u Hrvatskoj za veći angažman oko dječjih prava.
Jedan je od najvažnijih zaključaka istraživanja da je svijest o potencijalnom utjecaju poslovnog sektora na dječja prava u Hrvatskoj relativno niska. Samo 6% ispitanika smatra da poslovanje poduzeća u kojem rade ima velik utjecaj na dječja prava, njih 48% smatra da njihova poduzeća u određenoj mjeri utječu na dječja prava, a gotovo 41% ispitanika smatra da njihova poduzeća nemaju utjecaj na prava djece u Hrvatskoj.
U odnosu na proizvode, usluge i marketing:
- 2/3 ispitanih poduzeća ne radi procjenu utjecaja proizvoda i usluga na djecu.
- Više od 60% ispitanih poduzeća ne procjenjuje kvalitetu proizvoda ili usluga namijenjenih djeci.
- Više od polovice (59%) ispitanih poduzeća ne koristi kodekse vezane uz djecu u marketingu/oglašavanju (npr. Kodeks oglašavanja i tržišnog komuniciranja Hrvatskog udruženja društava za tržišno komuniciranje).
U odnosu na zaposlenike (roditelje):
- Većina ispitanih poduzeća omogućuje: fleksibilnost odlaska na bolovanje zbog bolesti djeteta (94%), povratak majki s rodiljnoga dopusta na sigurno radno mjesto (93%), roditeljski dopust za očeve (93%) i slobodne dane za očeve povodom rođenja djeteta (91%).
- Više od polovice ispitanika (60%) navodi da se u poduzeću u kojem rade ne poštuje okvir radnog vremena, ali ih 55% navodi da poduzeće u kojem rade pruža mogućnost fleksibilnog radnog vremena.
- 64% ispitanih poduzeća nema financijske programe pomoći za djecu zaposlenika u slučaju bolesti, odnosno naknade za djecu s teškoćama u razvoju.
U odnosu na djecu u zajednici (podržavanje prava djece):
- 80% poduzeća koja su sudjelovala u istraživanju uvijek je ili ponekad spremno pomoći djeci u slučaju iznenadnih katastrofa.
- 47% poduzeća sudjeluje u podupiranju programa razvoja lokalne zajednice.
- Njih 66% kroz filantropske aktivnosti (donacije) sudjeluje u pružanju financijske potpore najugroženijim obiteljima, 55% ulaže u inicijative za podršku ranom razvoju djece, 42% ulaže u podršku djeci s teškoćama, a 11% provodi ili podržava akcije s ciljem poticanja socijalizacije djece romskoga podrijetla.
„Vjerujem da će ovo istraživanje, prvo takve vrste u Hrvatskoj, pridonijeti boljem razumijevanju utjecaja poduzeća na dječja prava te da će predstavljati dobar vodič za daljnji razvoj društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj. Djeca su naš najvažniji posao, i stoga UNICEF želi pomoći poduzećima da još više doprinesu poboljšanju života djece u Hrvatskoj”, izjavila je Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.
Inspirativan govor nekadašnjeg dječaka vojnika
Poseban gost konferencije bio je Ishmael Beah, UNICEF-ov ambasador dobre volje te međunarodno priznati autor bestselera A Long Way Gone, Memoirs of a Boy Soldier.
"Do 12. godine imao sam idilično djetinjstvo u malom selu u kojem su se svi poznavali, volio sam Shakespearea, rap glazbu i nikad nisam ni čuo za UNICEF. Dok je počeo rat, svijet mi se promijenio. Nikad neću zaboraviti prizor majke koja je nosila bebu u marami na leđima i trčala od metaka, njezin bolni izraz lica kad je shvatila da joj je dijete mrtvo... S 13 godina sam bio mobiliziran kao dječak vojnik, a oba brata poginula su mi u ratu. Tri godine sam se borio u ratu i tad sam vidio ljude iz UNICEF-a za koje mi je tad bilo neobično što ne nose oružje", rekao je ovaj nekadašnji dječak vojnik iz Sijera Leonea koji iza sebe ima nevjerojatnu životnu priču, a koju je u inspirativnom govoru podijelio sa sudionicima konferencije.
Na konferenciji su naglašene i demografske mjere u Hrvatskoj poput dodatnog mirovinskog staža za majke i posvojiteljice, ali i očeve od šest mjeseci, što bi značilo i do 2 posto veću mirovinu za svako dijete, a koja je na snazi od 1. siječnja 2019. Država potiče i produljeni rad vrtića, ulaže se u infrastrukturu, projekte na koje se dječji vrtići mogu prijaviti koji nude smjenski i međusmjenski rad kako bi se rad vrtića uskladio s radnim vremenom poslodavaca roditelja. A za sljedeću godinu najavljen je projekt "Igraj se i uči" za osnovne škole koje će moći prijaviti se na natječaj za produljeni boravak za djecu od 1. do 4. razreda.
Na konferenciji su o ovim važnim temama govorili Renata Margaretić Urlić, izaslanica predsjednice Republike Hrvatske i savjetnica predsjednice RH za društvene djelatnosti i mlade, Margareta Mađerić, izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske i državna tajnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Majda Burić, državna tajnica, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, Stela Tonner, članica Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu, Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić, redoviti profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Viktor Pavlinić, predsjednik Uprave Tele2 Hrvatska.
Kako bi potaknuo poslovnu zajednicu na veći angažman na korist djece, UNICEF je pokrenuo osnivanje Savjetodavnog tijela za dječja prava i društveno odgovorno poslovanje, koje će djelovati kao platforma za razmjenu znanja i dobrih praksi za bolje poštovanje i ostvarivanje dječjih prava u poslovnoj zajednici.
Članovi Savjetodavnog tijela organizacije su koje aktivno zagovaraju društveno odgovorno poslovanje u Hrvatskoj (Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj, Hrvatska gospodarska komora), akademski sektor (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), poslovni sektor (Zagrebačka burza, IKEA, Ericsson Nikola Tesla, Hrvatska udruga banaka, Komunikacijski ured Colić, Laco i partneri, Tele2, A1, Hrvatsko udruženje društava za tržišno komuniciranje, Institut „Zaposlena mama”), članovi Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu te Ured UNICEF-a u Hrvatskoj.
