Vrtić 01. rujna 2025.

Ovo je 11 stvari o zdravlju djece koje bi roditelji trebali prestati raditi

Foto: Unsplash+
klokanica postala miss7mama.24sata.hr

Iako mama uvijek zna najbolje i iako je roditeljski instinkt ono što često spasi djecu, neke stvari ipak bi trebale biti – prema preporukama liječnika.

Nema boljeg i nema točnijeg od majčinskog instinkta. To je ono što tako često spasi dijete i ono što niti jedan liječnik neće osporiti. No, neke stvari ipak moraju biti prema preporukama liječnika i neke stvari, što se zdravlja tiče, moraju ipak biti onako kako treba i kako se neprestano upozorava.

Možda te zanima... Pedijatri su podijelili 17 mitova o dječjem zdravlju u koje bi roditelji trebali prestati vjerovati Roditelji

Na portalu BuzzFeed pitali su stručnjake koje stvari bi roditelji trebali prestati raditi kad govorimo o zdravlju djece. Medicinski stručnjaci javili su se i odgovorili na ovo pitanje, a na portalu su njihove savjete posložili u 11 najbitnijih.

Evo što su rekli, odnosno što kažu da roditelji ne bi trebali raditi:

1. Propuštati godišnji sistematski pregled

Pedijatrijska medicinska sestra istaknula je važnost godišnjeg sistematskog pregleda - čak i ako se čini da je sve dobro i da nema problema. Važno je, kaže, pratiti njihov rast i razvoj (mentalni i fizički).

2. Plašiti djecu injekcijama

Znamo da nije nikad dobro plašiti djecu bilo čime, ali injekcije su uistinu kontraproduktivno. Djeca koju plašimo injekcijama, na kraju misle da su injekcije nešto najgore na svijetu, pa se panično boje toga. Što je u nekim slučajevima kad im je nužno dati injekciju otežavajuće.

3. Prestati se 'sramiti' dječjih terapija (logopeda, fizikalne...)

Ako dijete treba bilo kakvu terapiju (radnu terapiju, logopedsku terapiju, fizikalnu terapiju itd.), u tome nema ništa 'loše'. Na taj način dajemo djetetu najbolju priliku u školi, društvenim aktivnostima itd. da bude uspješan član javnosti. Nema ni traga ničem sramotnom.

4. Uspoređivati napredak djeteta s drugima

Djeca se razvijaju različito. Tako je otkad su bebe, pa sve do zrelosti. Čak je i s odraslima tako, zar ne? Važno je biti svjestan razlika, dobnih smjernica i nježno pomoći svojoj djeci kad je potrebno, ali ne "gurati" ih niti pritiskati.

5. Odgađati procjenu ako nešto 'nije u redu'

Nije svaki problem – autizam. Problemi u ponašanju mogu biti znak lošeg roditeljstva, komunikacijskih deficita ili drugih temeljnih problema. Uvijek treba potražiti savjet ili dijagnozu od pouzdanih stručnjaka kroz testove i procjene.

6. Preskakati injekciju vitamina K

Injekcijua vitamina K koristi se za sprječavanje spontanih krvarenja u mozgu kod beba. Budući da se jetra beba još uvijek razvijaju, u njihovim sustavima još nema dovoljno vitamina K za stvaranje faktora zgrušavanja. Većina djece će, doduše, biti sasvim dobro, ali kada se dogodi, to uzrokuje nepovratno oštećenje mozga. Može se učiniti praktički bez rizika i sa svim prednostima.

7. Koristiti ekran za učenje djece

Logopedinja je upozorila da ekran neće naučiti dijete niti abecedi niti brojevima. To uvijek bolje uspijeva roditeljima kad sjednu na pod i s djecom uče.

8. Tepati djetetu

Djeca uče govoriti slušajući druge, zato je važno govoriti kao odrasla osoba. Jednostavno zamisli da razgovaraš s odraslom osobom.

9. Preskakati i ne provjeravati pranje zuba

Zdravi zubi su ključni za zdrav organiozam. Nauči svoju djecu dobroj oralnoj higijeni rano: četkanje, korištenje zubnog konca itd. Bakterije iz karijesa mogu uzrokovati sve vrste zdravstvenih problema.

10. Voditi dijete liječniku s temperaturom

Kad dijete ima visoku temperaturu, najprije mu daj sredstvo za snižavanje temperature, a tek onda ga vodi doktoru. Nemoj pustiti da dijete gori kako bi doktor "vidio da ima temperaturu".

11. Davati djeci previše mlijeka

Pedijatrijski hematolog/onkolog istaknuo je da previše mlijeka može uzrokovati ekstremnu anemiju zbog smanjene apsorpcije željeza i smanjenog unosa raznolikih hranjivih tvari. Djeca s takvom anemijom fizički ne izgledaju tako bolesno kao što zapravo jesu, a ova razina anemije je vrlo hitno stanje koje zahtijeva ili transfuziju krvi ili infuziju željeza, ovisno o kliničkoj situaciji. Prosječno, jednogodišnjak ne bi trebao piti više od oko 700 ml mlijeka dnevno – u to se ne ubraja adaptirano mlijeko.

Možda te zanima... Pedijatri otkrili koje namirnice gotovo nikad ne daju svojoj djeci Vrtić

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.