Brojke cijepljene djece u Europi i Srednjoj Aziji ostale su i dalje ispod razina koje su dosezale prije pandemije, a čak 14 milijuna djeca na svijetu nije primilo niti jedno cjepivo, pokazalo je izviješće UN-a.
Procijepljenost djece u Europi i Srednjoj Aziji ostala je ispod razina prije pandemije u prošloj godini, prema procjenama pokrivenosti objavljenima u utorak. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i UNICEF objavili su da je 89 posto novorođenčadi diljem svijeta dobilo najmanje jednu dozu cjepiva DTP protiv difterije, tetanusa i pertusisa, a 85 posto ih je primilo sve tri doze. Po tome je 171.000 više djece primilo barem jedno cjepivo, a milijun više ih je potpuno cijepljeno u 2024. u usporedbi s 2023. Izvješće povećanje u izvješću opisuje "skromnim napretkom u jeku rastućih globalnih izazova".
Više od 14 milijuna djece, s druge strane medalje, prošle godine nije primilo niti jedno cjepivo - otprilike isti broj kao i godinu prije - prema zdravstvenim dužnosnicima UN-a. Više od polovice te djece je u devet svjetskih zemalja. Dužnosnici su priznali da će kolaps međunarodne pomoći ove godine otežati smanjenje broja nezaštićene djece. U siječnju je američki predsjednik Trump povukao zemlju iz WHO-a, zamrznuo gotovo svu humanitarnu pomoć, a kasnije je pokrenuo zatvaranje američke Agencije za pomoć djeci.
Osim tog, u Europi i Srednjoj Aziji prosječne stope cijepljenja djece ostale su na istoj razini ili su pale za jedan posto. Pokrivenost se uvelike razlikovala među zemljama u regiji prošle godine, s padom stope pokrivenosti prvom dozom cjepiva MMR protiv ospica, zaušnjaka i rubeole te trećom dozom DTP-a. Neke zemlje izvijestile su o stopi cijepljenja od samo 23 posto s MMR1 i 51 posto s DTP3. Za postizanje kolektivnog imuniteta i sprječavanje izbijanja mnogih bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, potrebna je pokrivenost od 95 posto svake godine.
U europskoj regiji gotovo 300.000 ljudi oboljelo je od hripavca u 2024. godini, što je više nego trostruko povećanje u odnosu na prethodnu godinu, rekao je regionalni direktor WHO-a Hans Kluge.
"U međuvremenu, više od 125.000 ljudi oboljelo je od ospica 2024. godine, dvostruko više nego 2023. To nisu samo brojke - to su stotine tisuća tjeskobnih obitelji jer su im djeca bolesna, a to se moglo spriječiti", rekao je Kluge. "Cjepiva spašavaju živote, a kada pokrivenost padne, bolest se širi", dodao je.
Borba protiv dezinformacija
Kluge je pozvao zemlje da ulažu u snažne lokalne zdravstvene sustave, osiguraju dostupnost i pristup cjepivima u svakom susjedstvu te da se bore protiv dezinformacija.
"Zdravstvenim radnicima potrebna je podrška kako bi došli do svake obitelji - posebno u teško dostupnim područjima. Zajednice moraju biti osnažene pouzdanim informacijama kako bi roditelji mogli s pouzdanjem cijepiti svoju djecu", rekao je Kluge.
Regionalna direktorica UNICEF-a za Europu i Srednju Aziju Regina De Dominicis rekla je da je cijepljenje "žrtva vlastitog uspjeha".
"Današnja generacija nije svjedočila razornom utjecaju bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem - što dovodi do opuštenosti i olakšava širenje dezinformacija", rekla je De Dominicis.
Podaci ukazuju i na kontinuirano poboljšanje primjene novijih cjepiva, uključujući cjepiva protiv humanog papiloma virusa (HPV). Između 2019. i 2024. godine, stope pokrivenosti porasle su s 37 na 40 posto za djevojčice i s osam na 26 posto za dječake prvom dozom cjepiva protiv HPV-a. Stope pokrivenosti povećane su i s 24 na 42 posto s posljednjom dozom cjepiva protiv rotavirusa i s 81 na 93 posto s trećom dozom cjepiva protiv Haemophilus influenzae tipa B.
"Potrebna nam je hitna, ujedinjena akcija kako bismo smanjili praznine u pokrivenosti cijepljenjem i spriječili povratak bolesti koje se mogu spriječiti. Svaka zemlja ima svoju ulogu, čak i one s visokom pokrivenošću cijepljenjem", rekao je Kluge.
