Znate li odakle dolazi tradicija stavljanja čizmice na prozor ili ispred ulaznih vrata večer uoči blagdana Svetog Nikole, 6. prosinca te zašto u nekim zemljama djeca vješaju čarapu iznad kamina?
Sveti Nikola jedan je od najpoznatijih, ali i najomiljenijih kršćanskih svetaca koji je činio puno dobrih djela. Rođen je 255. godine u Patari na poluotoku Male Azije, a postao je svećenik jer je želio širiti dobrotu. Rođen je u imućnoj obitelji i već kao dijete činio je dobra djela i darivao siromašne. Tijekom cijelog života borio se protiv nepravde i promicao ljubav prema bližnjima.
Današnje vjerovanje o svetom Nikoli stvoreno je na temelju brojnih legendi, od kojih jedna govori da je propalom plemiću pomogao nakon što je izgubio sav imetak te nije imao miraza za udaju svoje tri kćeri. Sveti Nikola mu je potom je krišom po noći ubacivao zlatnike kroz dimnjak, a oni su padali ravno u čarape koje su se sušile na ognjištu. Iz te se priče razvila legenda o Djedu Božićnjaku koji darove donosi kroz dimnjak.
Darovi ili šiba
Hrvatsko štovanje svetog Nikole potječe iz 1922. kada je na ulazu u uvalu Mrtinovik tome svecu sagrađena kapelica od hvarskog kamena koju je izgradio brodolomac Ivan Modrić. U Dalmaciji se blagdan Sv. Nikole u prošlosti slavio tako da su se pod jastuk krišom ostavljale jabuke onome koga se htjelo darovati. Sveti Nikola je proglašen zaštitnikom djece, pomoraca, djevojaka, siromaha, farmaceuta, pekara, ribara, zatvorenika, trgovaca i putnika, a svjetski je običaj da se na njegov spomen-dan daruju djeca.
Uz Svetog Nikolu, djecu može posjetiti i Krampus. Ako čizmice nisu dobro očišćene ili je dijete bilo zločesto možda ih je posjetio Krampus, ostavljajući šibu. On je mitsko biće koje dežura u vrijeme blagdana kažnjavajući djecu za loše ponašanje. Ljude plaši svojom strašnom pojavom: na licu ima drvenu masku, ovčju kožu te na glavi rogove, a za sobom vuče hrđava lance i zvonca.
