Roditelji Sretna mama 900 prikaza 18. travnja 2014.

Koliko često djeci treba kupovati igračke?

djeca igra
Foto: Thinkstock
klokanica postala miss7mama.24sata.hr

Na forumu Klokanice raspravlja se o tome koliko često djeci treba darovati nove igračke, a većina roditelja smatra kako u tome ne treba pretjerivati. Psihologinja iz dječjeg vrtića Mali istraživač Ana Mužak roditeljima savjetuje da s djetetom izrađuju nove igračke od svima dostupnih materijala

Koliko često djeci treba kupovati igračke? Treba li djecu svaki tjedan darivati? Hoćemo li djecu razmaziti ako ih prečesto uveselimo novom igračkom, zapitao se na forumu Klokanice čitatelj IvanTokic te zatražio mišljenje drugih roditelja.

Mama brouhaha smatra kako je bitnije sjesti i igrati se s djetetom sa starim igračkama, nego ga navikavati i uveseljavati novim. Ističe i kako je bitno pripaziti da pokloni za djecu ne budu preskupi.

"Osobno ne bih kupovala djetetu poklon svaki tjedan, čak mislim da ću biti pažljiva i za Božić i rođendan, da ne budu to neki preskupi darovi (a iskreno niti nemamo novaca za takve stvari), jer mislim da se dijete tako navikne i svaki put traži sve skuplje i bolje. Treba učiti djecu da cijene ono što imaju", napisala je čitateljica brouhaha koja svom dvogodišnjaku ponekad i sakrije dio igračaka. Kada ih nakon dva, tri tjedna izvadi, njezinom sinu opet su nove i zanimljive.

Starim predmetima udahnite novi život

"Trik" s pospremanjem igračaka na neko vrijeme u trenutku kada dijete prestane pokazivati interes za njih, preporučuje i psihologinja Ana Mužak iz dječjeg vrtića Mali istraživač.

"Kako dijete raste tako se razvija i njegova igra, tako će se dijete kasnije s istom igračkom igrati na drugačiji način. Također neke stare igračke možete obogatiti tako da im osmislite novu svrhu ili funkciju, primjerice plišani medo može postati doktor medo, stare memory kartice mogu poslužiti za građenje kuće, a od starih zvečki možete napraviti mali orkestar", savjetuje psihologinja.

Što se tiče kupovine igračaka, Ana Mužak ističe kako nema nekog određenog pravila koliko često ih treba kupovati, već je važno slijediti djetetove potrebe i interese. Igračka uostalom ne treba biti kupovna, već se i starim predmetima može udahnuti novi život.

Mama Frančo napisala je kako djeci uglavnom kupuje igračke za rođendane i Božić, a više ih puta zna sama napraviti. Takva im je igračka zanimljivija od kupovne.

"Nije da ne volim djete razveseliti novom igračkom, ali mora se znati granica. Kasnije kad dijete odraste, hoćeš li mu kupiti novi mobitel ili nešto takvo svaki tjedan? Mislim da ne.Često su takva djeca razmažena pa ne znaju cijeniti ono što imaju… ", piše Frančo.

I mama orhideja igračke kupuje rijetko jer smatra da djeca više razvijaju maštu i kreativnost ako si sami moraju osmisliti zabavu.

"Moderne igračke (same pričaju, kreću se, svijetle i pjevaju….) djeci totalno oduzimaju maštu. Kako i ne bi, kad ta igračka “sve radi sama” pa dijete tu i nema nekog značajnog utjecaja. A u našoj se praksi pokazalo da joj je zabava dulje trajala ako si je sama morala osmisliti likove, ambijent, zabavu nego kad bi dobila gotov proizvod. Svaka igračka, koju je dobila, bila joj je interesantna maksimalno par dana. Izuzev lutke, ali lutka je tu samo alat s kojim si ona dalje sama razvija priču (beba joj je bolesna, gladna, žedna, ide u vrtić, tužna je, plače, treba ju nositi, boli ju trbuh, treba joj staviti pelenu itd…)", napisala je čitateljica orhideja. I djeca čitateljica ProudMomy i JeanGenie radije se igraju igračkama iz domaće radinosti, nego onim kupovnim.

Igračka nije nagrada

Psihologinja Ana Mužak kaže kako je djetinjstvo dobro vrijeme za stvaranje temeljnih životnih vrijednosti te da djeci ne treba sve kupovati, odnosno dijete ne mora imati najnovije modele Lego kocaka i lutaka.

"Ono što je kod igračke vrijedno je njezina upotreba čemu ona služi. Zato izrađujte s djetetom nove igračke, igračke koje napravite zajedno dijete će više cijeniti i voljeti. Pogledajte samo oko sebe, u prirodu i tražite različito kamenje, drvca koja mogu postati igračka i dio igre. Jedan roditelj je jednom prilikom rekao, 'Ali moja mašta je kao suha šljiva!' Ako ne znate kako napraviti nove igračke posudite knjige koje se bave tom tematikom i pronaći ćete pregršt ideja", preporučuje psihologinja. Dodaje kako se djetetovo dobro ponašanje ne bi trebalo nagrađivati novim igračkama, već pohvalom, smiješkom, poklanjanjem pažnje i zajedničkim provođenjem vremena.

"Ako dijete od malena učimo da nakon lijepoga ponašanja slijedi nagrada odnosno kupuje se igračka, u budućnosti može i za ostala ponašanja očekivati nagradu. Igračka će sama po sebi biti nagrada jer kod djece potiče radost, oduševljenje i zadovoljstvo", objašnjava psihologinja te dodaje da, ako roditelj djetetu obeća neku igračku, obećanje treba ispuniti kako bi dijete naučilo da se roditelj drži dogovora.

Kako se dijete igra?

  • U prvoj i drugoj godini života dijete istražuje svijet oko sebe, upoznaje različite materijale, manipulira njima, otkriva njihovu funkciju i upoznaje zakone uzroka i posljedica. Djeca u ovoj dobi vole gurati predmete, bacati ih, puniti, skrivati, gurati... Tada djetetu ponudite nešto što može tako istraživati.
  • Nakon druge godine počinje se razvijati simbolička igra, igramo se “kao da kuhamo“i dijete preuzima različite uloge u igrama, osim kupovnih igračaka ponudite djetetu i predmete iz svakodnevnoga života; kutije, različite ambalaže, vunu, staru odjeću, stari telefon...
  • U petoj godini djecu počinju interesirati i igre s pravilima, igre riječima, vole istraživati i graditi.

Pravila za bake i djedove

Nekim roditeljima problem predstavljaju bake i djedovi koji često nemaju mjere kada je kupovanje igračaka unucima u pitanja. Takav problem ima i čitateljica tjagusic koja je na forumu napisala kako je njezino dijete baku počelo dočekivati pitanjem:"Baka, što si mi kupila".

"Već sam pričala i s njima, ali nema efekta.. Muž i ja nismo u mogućnosti kupovati igračkice i slično osim za rođendan pa se bojim da to neće dobro završiti po nas. Radim s njim na nematerijalnim vrijednostima i motiviram ga da izrađujemo igre od svakodnevnih predmeta, no Jurići i slično su glavni", žali se čitateljica.

U takvim situacijama, savjetuje psihologinja, važno je otvoreno razgovarati s članovima obitelji i dogovoriti zajednička pravila oko kupovanja novih igračaka.

"Zamolite sve članove da poštuju zajednički dogovor i budite dosljedni u tome. Ako popustite djetetovim zahtjevima, učit ćete ga da nagovaranjem može dobiti što želi. Umjesto toga bake i djedovi se mogu igrati postojećim igračkama", zaključuje psihologinja iz vrtića Mali istraživač.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.