Iako je studija o lijeku za alergije još uvijek u tijeku, neki su rezultati već sada vidljivi, pa se pokazalo tako da djeca koja su bila na terapiji lijekom mogu i nakon što prestanu konzumirati lijek jesti hranu na koju su alergična.
Alergije u djece su sve češća pojava, pa je tako izrazito veliki postotak djece alergično na određene sastojke hrane i određene namirnice. U svakoj malo većoj skupini djece pronaći će se u današnje vrijeme gotovo sigurno barem jedno dijete koje je na nešto alergično. Ne čudi stoga da alergije predstavljaju sve veći problem i da se traži način kako ih ublažiti ili postići da ne utječu na živote djece u tolikoj mjeri.
Tijekom jedne studije, prije nego je u potpunosti provedena, objavljeni su obećavajući rezultati koji su pokazali da je više od polovice djece koje su podvrgnute terapiji protiv alergije moglo jesti namirnice na koje su alergične čak i godinu dana nakon prestanka uzimanja lijeka. Radi se, naime, o lijeku koji se zove Xolair, a koristi se prvenstveno kao lijek za teške oblike astme kod djece. Stručnjaci su potvrdili da su ovi rezultati ohrabrujući, ali isto tako upozoravaju da neće sva djeca jednako reagirati, te da ovaj pristup treba provoditi isključivo pod liječničkim nadzorom.
U studiji sudjeluje 60 djece koja su liječena Xolairom najmanje 24 tjedna, a stručnjaci su ih pratili godinu dana nakon prestanka uzimanja lijeka u bolnicama diljem zemlje. Svako je dijete koje je sudjelovalo u istraživanju dobio tri plana liječenja, jednu za svaki alergen. Gotovo sva ta djeca jela su hranu pod medicinskim vodstvom.
Nakon godinu dana, 61-70% djece uspješno je i bez posljedica konzumiralo mlijeko, jaje ili pšenicu, dok je 38-56% uspjelo jesti kikiriki ili orašaste plodove.
Treba prepoznati rizike
Ove preliminarne nalaze predstavila je Jennifer Dantzer, M.D., pedijatar alergolog u Dječjem centru Johns Hopkins, tijekom najnovijeg simpozija na Američkoj akademiji za alergiju, astmu i imunologiju i zajedničkom kongresu Svjetske organizacije za alergije u San Diegu.
„Iako su rezultati faze 3 još uvijek preliminarni, većina od prvih 60 sudionika uspjela je uspješno uvesti alergenu hranu u svoju prehranu nakon prestanka uzimanja omalizumaba (koji je glavni sastojak lijeka Xolair, op.a.)", rekla je Dantzer u priopćenju za tisak Johnsa Hopkinsa. „Omalizumab je trenutačno odobren u SAD-u za smanjenje alergijskih reakcija koje se mogu pojaviti kod slučajnog izlaganja. Ovi rezultati pokazuju da omalizumab može imati dodatne namjene koje bi mogle biti vrijedne za pacijente, ali treba prepoznati potencijalne rizike."
Važno je naglasiti da su neuspjela liječenja bila povezana s okusom, averzijom prema hrani, alergijskim reakcijama i dva slučaja eozinofilnog ezofagitisa, što je dovelo do prekida liječenja. Studija je uključivala kikiriki, indijski orah, jaja, mlijeko, orahe, lješnjake i pšenicu, a uspjehom se smatra unos najmanje 300 mg alergena dnevno. Za sada se ne može predvidjeti kod koje će djece ovo liječenje biti uspješno, a kod koje ne.
„Ono što smo pretpostavili ulaskom u ovu fazu studije jest da dok osoba još uvijek ima Xolair u svom organizmu, može brže doći do desenzibilizacije i pokazalo se da je to bio slučaj kod većine ljudi, to je zapravo bilo moguće", rekao je za ABC News liječnik Robert Wood, direktor Eudowood odjela za alergiju, imunologiju i reumatologiju u Dječjem centru Johns Hopkins, koji je također vodio ovu studiju.
