Powered by:
Danas često čujemo kako su alergije bolest 21. stoljeća, a statistike to nažalost potvrđuju. Svake godine raste broj oboljelih od alergija i kod djece i kod mladih.
Zadnjih desetljeća zabilježen je, možemo reći epidemijski trend porasta alergijskih bolesti u razvijenim zemljama zapadnog svijeta, posebno u djece, a njihov porast tumači se kao tzv. higijenska hipoteza. Primijećeno je da djeca koja žive u "čisćem” okolišu, s visokim higijenskim standardima i u boljim socioekonomskim prilikama češće obolijevaju od alergijskih bolesti. Smatra se da imunološki sustav takve djece, posebno u prvim godinama života djeteta, umjesto aktivacije u borbi s patogenima (npr. bakterijama i parazitima) reagira na bezazlene i neupitne okolišne alergene.
Tko je najrizičnija skupina?
Prema nekim statistikama, 20 do 25 posto osoba razvije neku vrstu alergije, ali smatra se kako je ta brojka mnogo viša. Kod većine djece alergija se počinje manifestirati u ranom djetinjstvu (atopijski dermatitis, učestale respiratorne infekcije, upale uha…), a osobito ako postoji genetska predispozicija za stvaranje preosjetljivosti organizma. Najrizičniju skupinu, oko 80 posto čine djeca čija oba roditelja pate od alergija. Ali, ipak alergija se ne razvija sve dok se dijete ne izloži potencijalnom alergenu.
Dob djeteta kod kojeg se manifestira alergija vrlo je važna jer se u određenoj dobi manifestiraju određeni oblici alergijske bolesti. Tako se u dojenačkoj dobi najčešće javlja atopijski dermatitis i alergije na bjelančevine kravljeg mlijeka. Kod jasličke djece sve češće se javlja astma, a u starijoj dobi alergije na pelud (čime su obuhvaćeni alergijski rinitisi i konjunktivitisi).
Što je uzročnik alergijama?
U alergiji, naš obrambeni sustav krivo prepoznaje inače neškodljivi vanjski čimbenik kao potencijalnu opasnost. U tom slučaju čimbenik koji pokreće reakciju obrambenog sustava zove se alergen. Imunosni sustav izložen nekom alergenu reagira oslobađanjem histamina i drugih tvari.
Sklonost alergijama javlja se unutar jedne obitelji, ali način na koji se te alergije izražavaju često se pokazuju drugačije kod različitih članova obitelji – jedan će možda imati peludnu groznicu, drugi astmu, treći će dobiti urtikariju.
Alergen može ući u dječji organizam udisanjem, probavljanjem, injekcijom ili dodirivanjem kože. Reakcije na koži kao što su urtikarija i angioedem, kao i alergijski napadaj mogu nastati i izlaganjem vrućini, hladnoći, pritisku, vibracijama, svjetlu, vodi, tjelovježbi i zaraznim organizmima.
Koji su simptomi alergija?
Nije uvijek lako prepoznati alergijsku reakciju, niti postaviti dijagnozu iste. Često se različite vrste osipa, poput urtikarija primarno povezuju s alergijom, te se djeca nepotrebno testiraju, a zapravo u podlozi osipa nije alergija. S druge strane djeca s ponavljajućim dišnim tegobama, kao što su kašalj, pojačana sekrecija iz nosa ili otežano disanje se nepotrebno i neučinkovito pokušavaju liječiti antibioticima, a zapravo se radi o astmi.
Na alergiju treba posumnjati ako postoji dijagnoza alergije unutar uže obitelji, ako se simptomi ponavljaju svake godine u istom razdoblju, ako traju duže od 2 tjedna, ako su popraćeni kihanjem, svrbežom nosa i očiju te prozirnim sekretom iz nosa.
Vrste alergija
Simptomi alergija razlikuju se ovisno o organu koji napadaju pa tako imamo:
Alergije gornjih dišnih organa (nos i grlo): vodenasto curenje iz nosa (alergijski rinitis); sinusitis (nije uobičajen kod male djece); iscjedak iz srednjeg uha; upaljeno grlo (od same alergije, ali i kao rezultat disanja kroz usta kad je nos začepljen); curenje iz nosa u grlo koje izaziva kronični kašalj; spazmički krup. Djeca s alergijskim rinitisom često imaju tamne podočnjake, a ponekad i nabore ispod očiju; ona mnogo dišu na usta i na vrhu nosa imaju boru od čestog brisanja ("alergijski poljubac").
Alergije donjih dišnih organa (bronhija i pluća): alergijski bronhitis, astma.
Alergije probavnog sustava: nadutost; vodenast, ponekad krvav proljev; povraćanje.
Alergije kože: atopijski dermatitis, uključujući ekcem; urtikarija ili osip (upaljeni prištići koji svrbe); angioedem (naticanje lica, posebice oko očiju i usta), ne svrbi kao urtikarija, ali može biti znak ozbiljne alergije.
Alergije očiju: svrbež, suzenje, crvenilo i drugi znakovi upale očiju.
Kada djecu testirati na alergiju?
Ako liječnik posumnja da se kod djeteta radi o alergijskoj reakciji potrebno je provesti alergološko testiranje. Prije se smatralo da u djece do treće godine života ne treba raditi kožne alergijske testove. Danas je pak već u dojenačkoj dobi opravdano testiranje na alergene hrane.
Laboratorijska dijagnostika korisna je u djece s težim oblikom atopijskog dermatitisa, kojoj se, zbog proširenih promjena na koži, ne mogu učiniti kožni testovi. Testiranje na inhalacijske alergene može se svesti na grinje iz kućne prašine, skupne alergene peludi te epitel i dlaku mačke.
Alergološka obrada nužna je u djece s ponavljajućim prehladama, upalama uha, učestalim curenjem nosa, jutarnjim kašljem, čujnim disanjem (sviranjem u plućima), te probavnim i kožnim alergijskim smetnjama.
Može li se alergija izliječiti?
U velike većine alergičara, alergija se ne može izliječiti. Međutim, može se značajno tijekom odrastanja (primjerice u pubertetu) ili nakon provedene hiposenzibilizacije smanjiti.
Mogu li se alergije prevenirati?
Najnovije znanstvene studije pokazuju važnost crijeva i crijevnih bakterija za razvoj uravnoteženog imunosnog sustava djece. U djece oboljele od alergija ustanovljene su znatne razlike u crijevnoj flori u odnosu na zdravu djecu: u stolici djece koja pate od alergija pronađeno je znatno manje bifidobakterija te višak bakterija iz roda klostridije. Znanstvena istraživanja nam potvrđuju da je, upravo zbog toga, potrebno koristiti probiotičke bakterije od samog početka te unijeti dobre bakterije u crijevnu floru djeteta kako bi mu olakšali i omogućili jači imunitet za borbu s alergenima.
Ako u obitelji postoje slučajevi neurodermatitisa, alergije ili astme, postoji velika vjerojatnost da i dijete razvije istu bolest, a ako su te bolesti prisutne u obiteljima oba roditelja, rizik obolijevanja za dijete je 60%-80%. Znanstvena studija PANDA (Probiotics AND Allergy) provedena u dječjoj bolnici Wilhelmina u Nizozemskoj, uključivala je 156 beba “visokog rizika”, tj. s obiteljskom predispozicijom na alergije. Trudnicama je, u posljednja 2 mjeseca trudnoće, te bebama od prvog dana života do navršene 1 godine, svakodnevno davan probiotički pripravak OMNi-BiOTiC® PANDA.
Upravo je studija PANDA (Probiotics AND Allergy) pokazala da višesojni sinbiotik OMNi-BiOTiC® PANDA može pozitivno utjecati na neuravnoteženi imunosni sustav djece i smanjiti pojavu atopijskog dermatitisa i alergija. U slučajevima obiteljske predispozicije za razvoj neurodermatitisa, alergijskih bolesti ili astme, primjenom sinbiotika OMNi BiOTiC® PANDA trebalo bi se početi već tijekom trudnoće, a najkasnije u 32. tjednu trudnoće.
OMNi BiOTiC® PANDA prikladan je za sve trudnice i sve bebe od prvog dana rođenja, posebno one rođene na carski rez, s obzirom da uravnotežuje dječju crijevnu floru koju djeca inače dobiju od majke prilikom prirodnog poroda, prolaskom kroz porođajni kanal. Kako znamo da se u crijevima nalazi 80% imuniteta, primjena sinbiotika može Vama i Vašoj bebi donijeti najbolji mogući početak te olakšati ionako izazovno razdoblje.
