Za mnoge obitelji ujutro, doručak izgleda isto: mlijeko i žitarice. Brzo, praktično i djeci omiljeno osobito one "iz kutije", koje se samo preliju mlijekom. No, ako ste mislili da popularnost znači i hranjivost, nova istraživanja pokazuju drukčiju sliku.
Prema studiji objavljenoj u časopisu JAMA Open Network, žitarice namijenjene djeci danas sadrže više šećera, masti i soli nego prije desetak godina dok su vlakna i proteini u padu. Ukratko, nutritivna kvaliteta dječjih žitarica se pogoršala, i to unatoč sve većoj svijesti roditelja o važnosti zdravog doručka.
Što kaže znanost?
Znanstvenici sa Sveučilišta Kentucky i Louisiana State analizirali su podatke o 1.200 novih žitarica lansiranih između 2010. i 2023. godine, posebno onih koje se marketinški obraćaju djeci od 5 do 12 godina. Otkrili su sljedeće trendove:
- Ukupna masnoća po porciji porasla je za 33,6%
- Sol je porasla za 32,1%
- Šećer je porastao za 10,9%
- Proteini su pali s prosječnih 1,97 na 1,69 grama
- Vlakna su pala s 3,82 g (2021.) na 2,94 g (2023.)
Najčešće promjene bile su u pakiranju i izgledu kutije, dok su sastavi proizvoda rijetko poboljšavani.
Što kažu stručnjaci?
Dr. Anthony Porto, dječji gastroenterolog i suautor knjige The Pediatrician's Guide to Feeding Babies and Toddlers, kaže da ga visoka razina šećera u žitaricama nije iznenadila, no zabrinjava ga pad vlakana. “Djeca već sada ne unose dovoljno vlakana, a ovo pogoršava situaciju. Trebamo više pažnje posvetiti sastavu gotovih proizvoda”, ističe dr. Porto.
Pediatrica i stručnjakinja za kulinarsku medicinu, dr. Manasa Mantravadi, dodatno upozorava na smanjenje proteina: "To je suprotno onome što djeca u razvoju trebaju. Manjak vlakana i proteina, a više šećera i masti što vodi do naglog pada energije sredinom jutra i potencijalno narušava dugoročnu metaboličku ravnotežu.”
Treba li izbaciti žitarice s jelovnika?
Ne nužno, ali treba biti selektivan, poručuju stručnjaci. Dr. Porto savjetuje roditeljima da traže žitarice koje imaju barem 3 grama vlakana po porciji i ne mijenjaju boju mlijeka, što je često znak dodatnih šećera ili umjetnih boja.
Preporučuje se birati proizvode s manje od 10–12 g šećera po porciji i prioritet dati cjelovitim žitaricama. Također, obratite pažnju na realnu veličinu porcije, djeca često pojedu više od propisanih 1⁄2 do 1 šalice, što povećava unos šećera i masti.
Registrirana dijetetičarka Alicia Miller, osnivačica nutricionističke platforme The Cardamom, dodaje: “Žitarice mogu biti brza i pristupačna opcija, ali ih treba kombinirati s hranjivijim namirnicama poput jogurta, orašastih maslaca, voća ili sjemenki kako bi doručak bio uravnotežen i zasitan.” Npr., možete obogatiti zdjelicu žitarica s malo mljevenog lana ili komadićima svježeg voća kako biste povećali unos proteina i vlakana.
Što umjesto žitarica? Jednostavne i zdrave ideje za doručak
Dr. Mantravadi podsjeća da je doručak ključan za energiju i koncentraciju djeteta tijekom jutra, ali i da ne mora biti kompliciran. Cilj nije savršenstvo, već raznolikost i ravnoteža.
Preporučuje da svaki doručak uključuje barem jednu namirnicu iz ovih skupina: voće/povrće, cjelovite žitarice, proteini i zdrave masti.
Evo nekoliko njenih prijedloga koji su brzi, jednostavni i hranjivi:
- Zobene s chia sjemenkama, bobičastim voćem i kikiriki maslacem
- Tost od cjelovitog brašna ili mini palačinke s avokadom ili jajima
- Smoothie s voćem, zelenilom, zobenim pahuljicama i izvorom proteina
- Grčki jogurt s voćem, lanom i granolom
- Kuhana jaja, tost i kriške jabuke
- Palačinka s jogurtom, bobičastim voćem i sjemenkama
Za roditelje u žurbi, Miller savjetuje pripremu unaprijed, npr. kuhajte jaja ili pripremite zob večer ranije. Uključite djecu u planiranje doručka, kad sama izaberu, veće su šanse da će i pojesti!
