Što stručnjaci kažu kada žitarice zapravo treba uvesti u prehranu

Početak bebine dohrane veliko je i važno razdoblje u životu djeteta i roditelji se često nalaze zbunjeni u mnoštvu savjeta i preporuka iz raznih izvora. Što se tiče vremenskog početka dohrane, odnosno kad beba može početi jesti krutu hranu, Europsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu, kao i Svjetska zdravstvena organizacija složni su da je s dohranom najbolje početi sa šest mjeseci. No budući da odluka ovisi o potrebama i zrelosti djeteta, mnogi liječnici gastroenterolozi dopuštaju uvođenje dohrane i nakon navršenog četvrtog mjeseca, ako je beba spremna. Drugo pitanje oko kojeg roditelji trebaju donijeti odluku je vrsta namirnice kojom će započeti dohranu, odnosno koju vrstu namirnica će prvu ponuditi djetetu.

Svaka beba razvija se svojim tempom i najbolje je savjetovati se s pedijatrom, jer savjeta i preporuka ima svugdje, a svaka mama najbolje poznaje svoje dijete.

Kojim žitaricama započeti dohranu?

Vrsta hrane za početak dohrane najviše ovisi o podneblju u kojem živimo, tako primjerice u zemljama Zapadne Europe mame dohranu započinju kašicama od kukuruza i riže, dok kod nas većinom žitnim i voćnim kašicama iako mnoge započinju i povrćem. Svakako se preporučuje da su prve namirnice što manje alergene.

Žitarice su idealna namirnica za započinjanje dohrane zbog velike nutritivne vrijednosti i niskog alergenog potencijala. Žitarice poput riže i kukuruza koje ne sadrže gluten mogu se rano uvoditi u dohranu, u dobi između 5. i 6. mjeseca, dok žitarice koje sadrže gluten poput pšenice, ječma, raži, heljde, prosa, kvinoje ili zobi treba uvesti u prehranu nešto kasnije, nakon 6. mjeseca, jer i one su također vrijedan izvor hranjivih tvari.

U posljednje vrijeme puno se piše i raspravlja o glutenu i njegovom utjecaju na zdravlje pa roditelje često brine smiju li i kada ponuditi bebi namirnice s glutenom ili trebaju sasvim izbjegavati gluten što stručnjaci nikako ne savjetuju. 

Probavni sustav bebe je osjetljiv i potrebno ga postupno navikavati na nove namirnice, a stručnjaci za celijakiju izdali su smjernice za uvođenje glutena u prehranu beba (Journal od Pediatrics, 2016.) pri čemu ga se preporučuje uvoditi postepeno u dobi od oko 6 mjeseci, kada je probavni sustav bebe znatno razvijeniji. 

Žitne kašice namijenjene bebama dobar su odabir za početak uvođenja dohrane općenito, kao i za kasnije razdoblje uvođenja namirnica koje sadrže gluten. Takve kašice omogućuju kontrolirano i postupno uvođenje glutena, pri čemu su tekstura i okus prilagođeni određenoj dobi djeteta pa ih djeca dobro prihvaćaju. 

Kako uvesti žitarice u dohranu bebe?

Najjednostavniji prelazak s isključivog hranjenja majčinim ili zamjenskim mlijekom je priprema mliječno-žitne kašice. Kako beba jede sve više raznolike hrane, kasnije se žitarice mogu miješati s voćem (pire ili pirjano voće, voćni sokovi), a odlične su za zgušnjavanje rijetkih voćnih kašica. Zbog lake probavljivosti mogu poslužiti i kao večera jer pružaju osjećaj sitosti i omogućavaju miran san. 

Zašto su žitarice korisne u prehrani?

Žitarice su odličan izvor energije zahvaljujući visokom udjelu ugljikohidrata (oko 60-70%), posebno škroba koji se polako razgrađuje u organizmu. Daju osjećaj sitosti još dugo nakon obroka, a zbog bogatog sadržaja biljnih vlakana potiču probavu djeteta kao i sadržaja mineralnih soli neophodnih za rast i razvoj kostiju i zubi te održanje ravnoteže vode i soli u organizmu.

Također su i bogat izvor vitamina skupine B koja je važna za organizam i funkciju stanice jer ulazi u sastav niza enzima koji sudjeluju u važnim energetskim procesima, kao što su regulacija živčanog sustava i jačanje imuniteta. Pomažu održati probavni sustav zdravim, dobri su za održavanje normalne tjelesne težine, čuvaju srce i krvne žile, ali i pamćenje, što je izuzetno važno za djecu u razvoju. Sadrže i vitamin E, antioksidans koji čuva imunitet i pomaže zaštititi tijelo od slobodnih radikala koji su glavni uzročnici bolesti. Žitarice za bebe često su obogaćene i željezom koje je zaslužno za prijenos kisika u tijelu i važno je za imunitet, snagu i koncentraciju. 

Važnost probiotika za probavu bebe

Žitarice za bebe često se obogaćuju probioticima (poput Bifidobacterium Lactis) i prebioticima, a žitarice i voće u kombinaciji s probiotikom daju tzv. simbiotik, sinergiju ugljikohidrata, vlakana topivih u vodi i probiotika. Probiotici blagotvorno djeluju na ravnotežu crijevne mikrobiote dojenčeta i održavaju probavni trakt zdravim, pomažu da tijelo bolje apsorbira određene hranjive tvari i čuvaju od infekcija. 

Sva se dojenčad rađa sa sterilnim crijevnim traktom, ali se u vrlo kratkom vremenu nastanjuje bakterijama iz okoline, prije svega preko majke i majčinog mlijeka ili nadomjesnog mliječnog pripravka. Te bakterije ubrzo postaju sastavni dio crijevne flore djeteta i tako uzrokuju probleme s gastrointestinalnim traktom. Upravo je u vrijeme nastanjivanja crijevnog trakta kod dojenčadi bitno uspostaviti ravnotežu i osigurati prevlast "dobrih bakterija". Zato pomoću probiotika možemo bebama osigurati dobre bakterije koje kad se nastane, onemogućuju lošim bakterijama da se nastane na istom mjestu.

Najpoznatije i najzastupljenije skupine probiotičkih bakterija su rodovi Lactobacillus i Bifidobacterium, od kojih su najpoznatije i najviše istražene vrste upravo Lactobacillus rhamnosus GG, Lactobacillus reuteri i Bifidobacterium lactis, a uz navedene blagotvorne bakterije često se spominje i kvasac vrste Saccharomyces boulardii. Te dobre bakterije pomažu bebi kod nadutosti, kolika, proljeva i zatvora, ali i sprječavanju nastanka infekcija, alergija i dermatitisa. Probiotički prehrambeni proizvodi tako pridonose zdravom i uravnoteženom unutarnjem, crijevnom ekosustavu probavnog sustava. 

Lino prati tvoju bebu u svakoj dobi. U raznolikoj ponudi Lino dehidrirane dječje hrane, odaberi proizvode namijenjene određenoj dobi djeteta, od različite pripreme i namjena, linije sa probiotikom, za Laku noć do tradicionalnih svima znanih okusa. Generacije su odrasle na Lino dječjoj hrani što potvrđuje i tradicija proizvodnje duža od 50 godina, a koja se nastavlja.