Ministarstvo je pokrenulo projekt prilagođavanja radnog vremena vrtića s potrebama zaposlenih roditelja, a Marija Šinković Bečić iz Udruge Vrtić za sve objasnila nam je koji su još problemi s kojima se susreću vrtići u Hrvatskoj
Nedostatak mjesta, vrtića koji imaju smjenski rad i boljih uvjeta, problemi su s kojima se susreću dječji vrtići u Hrvatskoj. O ovim aktualnim temama razgovarali smo s Marijom Šinković Bečić iz Udruge Vrtić za sve i poslali upit Ministarstvu za demografiju obitelj, mlade i socijalnu politiku koje trenutno provodi važne mjere vezane uz sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku odgovorili su nam:
"Osim ulaganja u infrastrukturu i širenje mreže dječjih vrtića, u 2018. godini Ministarstvo je pokrenulo projekt s ciljem prilagođavanja radnog vremena vrtića s potrebama zaposlenih roditelja produljenjem radnog vremena predškolskih ustanova/vrtića.
Kroz poziv je ugovoreno 68 projekata, ukupne vrijednosti 318,6 milijuna kuna. Kroz projekte se financira zapošljavanje 529 odgojitelja i dodatnih odgojitelja za rad s djecom s teškoćama u razvoju, 148 stručnih djelatnika poput edukacijskih rehabilitatora, pedagoga, psihologa, logopeda i sl. te 159 pomoćnih djelatnika poput kuharica ili spremačica. Također se financira edukacija stručnjaka, razvoj posebnih programa te opremanje vrtića didaktičkim igračkama i drugim pomagalima, kao i osnovnom opremom tipa namještaj i kuhinjski pribor.
Ugovaranjem projekata za 96 dječjih vrtića, obuhvaćeno je 6387 djece.
Ovim projektom željelo se dati punu podršku usklađivanju poslovnih i obiteljskih obveza na način da se uvede nova organizacija rada vrtića koja podrazumijeva produljeni boravak, poslijepodnevni i/ili smjenski rad dječjeg vrtića u onim sredinama u kojima roditelji iskažu potrebu".
Inače, projekt smjenskog rada vrtića pokrenuli su u veljači 2018. godine Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Tada su objasnili kako im je želja prilagoditi rad vrtića tržištu rada s obzirom na to da su prošla vremena kada su svi radili 'od osam do četiri'.
'Unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja' - Vrtići za skladniji život, trenutno se provodi na području RH, a cilj ove mjere je osiguravanje kvalitetnih usluga za djecu i obitelj koje podrazumijevaju pružanje usluge produljenog boravka i poslijepodnevnog i/ili smjenskog rada dječjeg vrtića.
Znaš vrtiće koji bi dobro iskoristili 50 000 kn? Napiši priču zašto baš tvoj favorit zaslužuje donaciju i pošalji prijavu putem obrasca. Vrtić s najviše glasova dobit će 25 000 kn, drugoplasirani 15 000 kn, a trećeplasirani 10 000 kn.
'Trebalo bi senzibilizirati poslodavce da pruže dodatnu podršku zaposlenim roditeljima'
Iako se smjenski rad vrtića pokazao kao dobar prijedlog i praksa u onim situacijama kada je to uistinu potrebno roditeljima koji rade u dvije smjene, stručna savjetnica Udruge vrtić za sve, Marija Šinković Bečić mišljenja je da djeca, što je više moguće budu s roditeljima te da vrtići nikako ne bi trebali biti mjesta gdje će djeca boraviti duže od redovnog radnog vremena roditelja. Umjesto toga, ona ističe kako bi trebalo senzibilizirati poslodavce da pruže dodatnu podršku zaposlenim roditeljima:
"To su mala djeca kojoj je prisutnost roditelja važnija od bilo čega. Stoga bi trebalo i senzibilizirati poslodavce da pruže dodatnu podršku zaposlenim roditeljima kako bi im se omogućilo da što više vremena provode sa svojom djecom. Jer vrtići su u konačnici, odgojno-obrazovne ustanove s planom i programom i nije dobro tretirati ih samo kao "čuvališta" djece."
Dodala je kako je važno napomenuti da se situacija u predškolskom odgoju i obrazovanju od 2010. godine znatno poboljšala te da vjeruje da će se takav pozitivan trend nastaviti. "Suradnja brojnih udruga, lokalnih zajednica i struke pokazala je da se upravo u predškolskom odgoju i obrazovanju mogu postići pozitivni pomaci i da je nužno njegovati tu suradnju. Svima nama je najvažnija dobrobit djece", zaključila je stručna savjetnica Udruge vrtić za sve.
'Ako dijete nije primljeno u gradski vrtić - privatni vrtići su dobra alternativa'
Još jedan od uvijek aktualnih problema svakako je nedostatak vrtića, odnosno pitanje 'Što napraviti ako dijete nije primljeno u vrtić?' Jesu li privatni vrtići dobra alternativa?
"Zadnjih par godina znatno je poboljšano stanje primanje djece u vrtiće, ali ako dijete nije primljeno u gradski vrtić - privatni vrtići su svakako dobra alternativa. Stručnost kadrova je na razini, a i sve je više vrtića koji pružaju vrlo kvalitetan odgojno obrazovni sadržaj te pružaju dobru potporu razvoju djeteta sukladno njegovoj dobi", govori Marija Šinković Bečić iz Udruge Vrtić za sve.
Ona objašnjava kako privatni vrtić kao alternativa može u potpunosti ispuniti roditeljska očekivanja, ne samo ako ne dobiju mjesto u gradskom vrtiću, nego i ako žele da njihovo dijete bude dio manje odgojne skupine. "Naime prosječan broj djece u odgojnim skupinama u privatnim vrtićima je dvanaestero djece. Upravo manje skupine dobar su početak za uključivanje djeteta u predškolski odgoj jer odgajatelji se mogu lakše i više posvetiti svakom djetetu pojedinačno."
Raznovrsnost programa privatnih vrtića također može pomoći djetetu i roditelju da preispitaju djetetove afinitete i vještine te iste razvijaju u sklopu kreativnih ili sportskih radionica. "U svakom slučaju, ako vaše dijete nije dobilo mjesto u gradskom vrtiću, ne gubite nadu i ne budite tužni, jer postoji veliki broj privatnih vrtića koji će vašem djetetu pružiti kvalitetan odgoj, obrazovanje i puno ljubavi."
