Roditelji Sretna mama 17. srpnja 2015.

Utječe li prodaja ili unajmljivanje stana na dječji doplatak?

ključ ključevi ruka dijete
Foto: Thinkstock
klokanica postala miss7mama.24sata.hr

Pravna klinika odgovara kako se stječe i ostvaruje pravo na dječji doplatak te što sve ulazi u izvore dohotka koji se oporezuju

Imam par pitanja u vezi dječjeg doplatka. Zanima me ulazi li, u godišnji prihod obitelji za dječji doplatak, iznos od prodaje dionica? Kontaktirali smo nadležnu poreznu upravu gdje nam je rečeno da se radi o neoporezivim sredstvima. Nakon toga, telefonskim putem kontaktirali smo Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, ali nam oni nisu znali odgovoriti na upit. Također, interesira me da li se prihodi od prodaje nekretnine, s obzirom na to da smo prodali manju i zamijenili ju za veću, ulaze u oporezivi dio za dječji doplatak? Zašto se uz sve papire za dječji doplatak, ne zaprimaju i ugovori o najmu stanu? Kako je mnogo podstanara, zbrajaju se njihova primanja, ali se ne odbija ono što se "baca" na podstanarstvo. Smatram da je to nelogična radnja te bi se u obzir trebalo uzimati i to da podstanari plaćaju i 2.500,00 kuna mjesečno za stan. Je li riječ o zakidanju? 

Postavljena su dva pitanja za koje smatrate da su bitna za razrješenje vašeg predmeta:

  • Da li u oporezivi dio za dječji doplatak ulazi prihod od prodaje dionica te prihod od prodaje manje nekretnine?
  • Da li se radi o zakidanju s obzirom na to da prilikom određivanja dječjeg doplatka ne ulaze iznosi plaćeni za podstanarstvo?

Odgovorit ćemo na svako pojedinačno:

I.) U članku 1. Zakona o doplatku za djecu (NN 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12; u nastavku teksta: Zakon), određeno je da je doplatak za djecu novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom, radi potpore uzdržavanja i odgoje djece. 

Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o visini ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika i drugih uvjeta utvrđenih Zakonom (članak 2. stavak 1. Zakona). Tako, pravo na doplatak za djecu stječe korisnik pod uvjetom (članak 16. Zakona):
1. da mu ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 50 % proračunske osnovice (1.663,00 kuna po članu kućanstva), i
2. da živi u kućanstvu s djetetom

 Ukupni dohodak kućanstva jest zbroj, kao prvo, oporezivih dohodaka prema propisima o porezu na dohodak i kao drugo, drugih primitaka određenih odredbama Zakona koje ostvari korisnik i članovi njegovog kućanstva. Pod ukupnim dohotkom članova kućanstva podrazumijeva se dohodak svih članova kućanstva i drugi primici svih članova kućanstva, a u umanjeni za iznos obveznih doprinosa iz primitka, poreza i prireza prema posebnim propisima (članak 19. Zakona).

Prema članku 5. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10 , 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14), izvori dohotka koji se oporezuju su:
1. dohodak od nesamostalnog rada
2. dohodak od samostalnog rada
3. dohodak od imovine i imovinskih prava
4. dohodak od kapitala
5. dohodak od osiguranja
6. drugi dohodak  

Kako je za vaš upit bitno oporezivanje dohotka od imovine i imovinskog prave te dohodak od kapitala, objasnit ćemo ono što je relevantno za vas. Dohotkom od imovine i imovinskih prava se smatra razlika između primitaka po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanje stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, primitaka od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, primitaka od otuđenje nekretnina i imovinskih prava i izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom razdoblju nastali svezi s tim primicima. Pod otuđenja nekretnine smatra se prodaja, zamjena i drugi prijenos.

Dohodak čini razlika između primitaka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda, dok se troškovi otuđenja mogu odbiti kao izdaci. Međutim, dohodak od otuđenja nekretnine se ne oporezuje ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji, kao i u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon tri godine. Međutim, dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava neće se oporezivati ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji (djeca, bračni i izvanbračni drugovi, životni partneri, maćehe, očusi, roditelji poreznog obveznika i njegovog bračnog druga) te između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka te nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava. Gubici od otuđenja nekretnina i imovinskih

ključ ključevi ruka dijete | Author: Thinkstock Foto: Thinkstock

prava mogu se odbiti samo od dohotka od otuđenja nekretnina imovinskih prava koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini (članak 27. Zakona o porezu na dohodak). 

Pojednostavljeno, ako je prodana nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanom članu njegove obitelji, ili pak ako je bila vlasništvu poreznog obveznika dulje od tri godine, takav dohodak neće se oporezivati. Međutim, ni u tim slučajevima neće se oporezivati ako je prodana sadašnjem ili razvedenom bračnom drugu, pretku ili potomku ili članu uže obitelji. Ako te pretpostavke nisu ispunjene, prihod od prodaje nekretnine predstavljao bi oporezivi dohodak.

Međutim, naglašavamo da čak i kada nisu ispunjene gore navedene pretpostavke i kada se dohodak od prodaje nekretnine oporezuje, osnovicu ne čini cijela kupoprodajna cijena nekretnine. Naime, osnovicu čini samo razlika između te cijene kao primitka od otuđenja i priznatih izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom razdoblju nastali u vezi s tim otuđenjem, i upravo ta razlika mogla bi ulaziti u ukupni dohodak kućanstva koji je mjerodavan za ostvarivanje prava na dohodak za djecu.

Drugi primici određeni prema odredbama Zakona su:  mirovine ostvarene u tuzemstvu i inozemstvu, plaće ostvarene kod poslodavca za rad u inozemstvu, naknade ostvarene zbog njege i skrbi o djetetu, naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, (v) naknade zbog nezaposlenosti, naknade zbog profesionalne rehabilitacije. Imajući u vidu navedeno, prihod od prodaje nekretnine ne bi se mogao smatrati drugim primicima niti po toj osnovi ulaziti u ukupni dohodak kućanstva.

Dohotkom od kapitala se, prema članku 30. stavku 1. Zakona o porezu na dohodak, smatraju primici po osnovi kamata, izuzimanja imovina i korištenja usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja, kapitalni dobici i udjeli u dobiti ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, a koji su ostvareni u poreznom razdoblju. 

Vlada Republike Hrvatske poslala je u Sabor Republike Hrvatske Prijedlog izmjena i dopuna Poreza na dohodak prema kojemu bi se, ako Sabor Republike Hrvatske izglasa izmjene i dopune, od 1. siječnja 2016. godine uveo porez kapitalnih dobitaka fizičkih osoba. Kapitalni dobitak je zarada koju neka osoba ostvari otuđenjem financijske imovine (u vašem slučaju to bi bila prodaja dionica). Pod otuđenjem financijske imovine smatra se svaki prijenos, što uključuje prodaju, zamjenu i darivanje. Osnovica na koju će se obračunavati porez na dohodak utvrdit će se kao razlika između ugovorene prodajne cijene i nabavne vrijednosti određene financijske imovine. To bi značilo, ako ste kupili dionice 2010. godine za 100 kuna te ju 2012. godine prodali za 150 kuna, zarada od 50 kuna predstavljala bi Vaš kapitalni dobitak koji nije oporeziv. Ali da dionice prodate 2017. godine, te je na snazi odredba Zakona po kojoj se oporezuju kapitalni dobici fizičkih osoba, iznos od 50 kuna oporezivao bi se stopom poreza na dohodak od 12 posto  i prirezom ako je propisan prema prebivalištu fizičke osobe.

Na drugo pitanje vam nismo u mogućnosti odgovoriti

Ako smatrate da je vaše pitanje bitno za vas i da ga je potrebno raspraviti u Hrvatskom saboru i unijeti izmjene u Zakon o dječjem doplatku, na raspolaganju vam stoji mogućnost da se obratite Pučkom pravobranitelju ili da pisanim putem uputite dopis Ministarstvu socijalne politike i mladih na adresu Savska 66, 10 000 Zagreb ili na e-mail: ministarstvo@mspm.hr

Prema članku 2. stavku 1. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN 76/12), pučki pravobranitelj je opunomoćenih Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska. Pučka pravobraniteljica je Lora Vidović, a izabrao ju je Hrvatski sabor 1. ožujka 2013. godine na razdoblje od osam godina.  Pučkoj pravobraniteljici možete se obratiti:
1. pisanim putem (poštom, faksom ili e-mailom:  info@ombudsman.hr),
2. telefonom na broj 01/ 4851 855 ili na broj 01/ 4851 853, ili 
3. osobnim dolaskom u ured na adresu: Trg hrvatskih velikana 6, 10 000 Zagreb.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.