Pročitaj sve najvažnije informacije o zaštiti osjetljive dječje kože od sunca. Dermatologinja prof.dr.sc. Marija Kaštelan iz Poliklinike 3DERM u nastavku objašnjava kako zaštiti dječju kožu od sunca i na što obratiti pozornost pri odabiru krema.
Kada je riječ o dječjoj koži, nikada ne bismo smjeli zaboraviti na adekvatnu zaštitu i izbjegavanje jakog sunčevog zračenja te primjenu svih mjera bitnih za prevenciju oštećenja koja sunčeve zrake mogu izazvati. Dermatologinja prof. dr. sc. Marija Kaštelan iz Poliklinike 3DERM objašnjava kako učinkovito zaštititi djecu od sunca i štetnog UV zračenja te koje mjere opreza roditelji trebaju poduzeti prije i tijekom izlaganja svojih mališana suncu.
Bebina koža je drukčija od vaše
Važno je zaštiti bebu od sunca. Što je dijete mlađe, koža je osjetljivija i tanja, a negativni učinci djelovanja UV zraka su izraženiji. Beba mlađa od 6 mjeseci uopće ne bi trebala biti izložena direktnom suncu, objašnjava profesorica Marija Kaštelan. Djecu do 6 mjeseca života nije preporučljivo uopće mazati kremama sa zaštitnim sredstvima i zato je potrebno izbjegavati izlaganje UV zračenju, osobito od 11 do 16 sati, nositi šešir ili suncobran na kolicima ili odjeću s UV faktorima. Držite djecu izvan izravnog kontakta sa suncem. Pokrijte dječju kožu zaštitnom odjećom. Koristite proizvod za zaštitu od sunca s visokim SPF faktorom kako biste zaštitili njihovu nježnu kožu.
Kako odabrati UV zaštitna sredstva?
Važno je pravilno odabrati odgovarajuća UV zaštitna sredstva i to zaštitne kreme koje blokiraju i UVA i UVB zrake. Riječ je o pripravcima koji štite od štetnog djelovanja UV zraka tako da apsorbiraju, odnosno ne propuštaju (blokiraju) dio sunčevih zraka odgovornih za nastanak oštećenja kože, objašnjava prof. Kaštelan.
Ambalaža zaštitnih sredstava obilježena je sa “SPF” (od engl. Sun Protection Factor), što znači da sadrže zaštitu od UV zračenja. Što je sposobnost apsorpcije veća, veći je i faktor zaštite SPF. Zaštitni faktor se izračunava usporedbom duljine vremena koje je potrebno da se razvije opekotina od sunca na zaštićenoj koži i duljine vremena potrebnog da se opekotina razvije na nezaštićenoj koži. Tako, primjerice, zaštitni faktor 20 podrazumijeva da je potrebno 20 puta duže izlaganje suncu kako bi nastalo oštećenje kože jednako onome koje bi se dogodilo da uopće nismo upotrijebili sredstvo za zaštitu.
Preparati sa “sun block” zaštitom maksimalno sprječavaju prodor sunčevih zraka do kože, a sadržavaju mineralne tvari poput titan-dioksida i cink oksida, čije čestice poput zrcala odbijaju i raspršuju zrake sunca. Takve pripravke prepoznat ćemo po tome što se teže razmazuju i dugo ostavljaju tragove nanošenja, a uz dodatak visokih koncentracija UV filtra zaista smanjuju prodor sunčevih zraka na minimum. Zaštitni faktor koji ćemo upotrijebiti ovisi o tipu kože odnosno puti te o planiranoj duljini boravka na suncu ako nismo u mogućnosti izbjegavati izloženost sunčevim zrakama od 10-16 sati kada je jakost UV zraka najjača, savjetuje prof. Kaštelan.
Odabir zaštitne SPF kreme
Pri odabiru zaštite treba misliti i na refleksiju sunčevih zraka iz okoline (more, pijesak), kao i o nadmorskoj visini te trenutnom UV-indeksu na određenom području kojim se izražava dnevna jačina ultraljubičastog zračenja. Zaštitnu kremu nanosite i kad je dijete u sjeni zbog toga što se UV zrake reflektiraju o vodu, stijene, ili pijesak (čak oko 90% sunčevih zraka se reflektira od pijeska, mora). Vodite računa da UVA i UVB zračenje ne prestaje ni za vrijeme oblačnih dana. Djeci sa svjetlom i vrlo svjetlom puti savjetujemo SPF50+ UV zaštitni faktor, a djeci s tamnom i vrlo tamnom puti preporučujemo zaštitu s najmanje SPF30 UV zaštitnim faktorom.
Zaštitna sredstva na kožu treba nanijeti pola sata prije izlaganja suncu, a valja ih ponovo nanositi svaka 2 sata. Također je potrebno nanijeti dovoljnu količinu UV zaštitnog sredstva, jer ukoliko se nanese pretanak sloj tada se proporcionalno i smanjuje zaštitni faktor SPF (nije više SPF30 nego SPF15). Za odraslu osobu srednje visine potrebno je pri primjeni nanijeti najmanje 35ml proizvoda za kožu čitavog tijela odnosno najmanje 1 čajnu žličicu za svaku ruku, nogu , prednji i stražnji dio trupa te pola čajne žličice za lice uključujući uške i vrat. Sredstvo sa SPF15 filtrira oko 93% UVB zračenja, dok SPF30 filtrira oko 96%.
Dakle SPF30 ne pruža dvostruko veću fotozaštitu od sredstava sa SPF15, pojašnjava profesorica Marija Kaštelan. Što se tiče vrste proizvoda, mlijeka za sunčanje se lako nanose i brzo upijaju, te se preporučuju za zaštitu tijela i sve tipove kože, dok su gelovi, zbog svojih karakteristika, prikladniji za osobe sklone alergijama. Ulja za sunčanje, zbog preniskog zaštitnog faktora, dermatolozi uopće ne preporučuju. Za zaštitu lica i dekoltea bolja su sredstva u obliku krema, koje su obogaćene sastojcima za njegu i prilagođena vrsti kože.
Zašto je važno nanijeti kremu za sunčanje prije odlaska na plažu?
Kremu sa zaštitnim faktorom potrebno je nanijeti oko pola sata prije izlaganja suncu. Vrlo je važno da se zaštitna krema nanese 30 minuta prije izlaska na sunce, jer će samo na taj način doći do izražaja njen potpuni učinak. Otprilike toliko je potrebno da se sredstvo upije i na koži formira zaštitni kemijski filtar. Sunce svakako treba izbjegavati u periodu od 11 do 16 sati kada je UV zračenje najintenzivnije. Također treba obratite pažnju na posebno osjetljiva mjesta kao što su uši, nos i usne koji vrlo lako izgore, a često se upravo na ta najosjetljivija mjesta zaboravi nanijeti UV zaštitno sredstvo.
Koliko često treba nanositi kremu za sunce?
Važno je nanositi kremu nekoliko puta tijekom boravka na plaži. Iako na većini zaštitnih krema piše da su vodootporne, njihova zaštita se gubi nakon kupanja i nakon proteka vremena od otprilike 2 sata.
Budući da sredstva za zaštitu od sunčanja nestaju znojenjem ili kupanjem, valja ih opetovano nanositi svaka 2 sata za vrijeme boravka na plaži. Podatak da ovo pravilnije čine mlađa djeca govori o tome da se roditelji za djecu te dobi više brinu i veću pozornost pridaju pravilnoj zaštiti. Starija djeca vjerojatno su češće prepuštena vlastitoj brizi odakle proizlazi i nepravilno nanošenje zaštitnih sredstava.
Prije izlaganja suncu, dijete trebate dobro namazati odgovarajućom kremom za zaštitu koja štiti i od UVA i od UVB zračenja te obratiti pozornost na zaštitu posebno osjetljivih područja, kao što su uši, nos i usne. U vrijeme najintenzivnijeg zračenja, od 10 do 16 sati, dijete treba izbjegavati izlaganje suncu ili biti u hladu, ali i tada namazano odgovarajućim preparatom, jer se sunčeve zrake apsorbiraju i u hladu te kad je oblačno vrijeme (čak oko 50% UV zraka dopire do površine Zemlje i kad je oblačno vrijeme). Ako ste dijete namazali preparatom prije ulaska u more, ponovite to još jednom i nakon izlaska te svakih dva sata. Dječja koža je mnogo tanja, stoga zahtijeva konstantnu zaštitu, preporučuje profesorica Kaštelan.
Opasnost od UV zraka postoji i zimi
Iako su ultraljubičasto zračenje i opasnosti koje ono predstavlja za naše tijelo najjače upravo ljeti, kada UV-zrake kroz atmosferu i ozonski omotač prolaze okomito, tj. najkraćim putem te je filtriranje tih zraka smanjeno, opasnost od ultraljubičastih zraka postoji i u zimskim mjesecima. Sunce se zimi nalazi u nižem položaju na nebu u odnosu na položaj tijekom ljeta. To može uzrokovati još veću izloženost štetnim UV-zrakama, posebice ako vani provodite mnogo vremena ili se bavite nekim sportom. Zbog reflektivne prirode snijega, prema nekim procjenama čak do 85% sunčevih UV-zraka biva reflektirano od njegove površine.
Najvažnije preporuke pravilnog ponašanja tijekom izlaganja suncu
Iako sunce ima i blagotvorni učinak, jer potiče produkciju vitamina D u organizmu, treba se čuvati negativnog utjecaja UVA i UVB zračenja na kožu i oči, koje može biti opasno za sve, a posebno za djecu. Da biste sigurno proveli vruće ljetne dane, poduzmite sve neophodne mjere zaštite, posebno vodeći računa o sljedećem:
1. Djecu mlađu od tri godine ne bi trebalo izlagati izravnim sunčevim zrakama. Međutim, budući da je malene teško zadržati u hladovini, vodite računa o tome da ih mažete zaštitnom kremom s oznakom “total block”.
2. Djeca ne smiju boraviti na suncu u vremenu od 11 do 16 sati. Prije i nakon tog vremena treba poduzeti odgovarajuće mjere zaštite.
3. Ne treba zaboraviti da tijelo počinje proizvoditi vitamin D nakon 10 minuta boravka na suncu (ne izravnom!). Ovaj vitamin potiče apsorpciju kalcija, što je dobro za jačanje kostiju i zuba.
4. Dijete ne smije izlaziti na sunce bez zaštite za glavu. Poželjno je da kapa ima dugačak šilt koji će zaštititi djetetove oči od jake sunčeve svjetlosti. Na sebi trebate nositi tanku odjeću svijetlih boja (tamne boje privlače toplinu!).
5. Kožu djeteta namažite posebnom kremom s visokim faktorom zaštite (SPF 30 i veći). Što je dijete mlađe, faktor zaštite treba biti veći.
6. Namažite dijete najmanje sat vremena prije nego što ćete izaći na sunce. Tako ćete biti sigurni da je koža upila preparat i da je zaštićena.
7. Djecu mlađu od tri godine treba mazati svakih sat vremena, a stariju djecu na svaka dva sata boravka na otvorenom.
8. Zabluda je da kožu djeteta koje boravi u hladovini ne treba mazati! Čak i kada je oblačno, 80 posto UV-zračenja dopire do kože djeteta.
9. Nikada nemojte koristiti proizvode koji sadrže parfem ili alkohol. Primjena ovakvih proizvoda na suncu izazvat će alergijsku reakciju kod većine male djece.
10. Dok dijete boravi na suncu, dajte mu tekućine svakih pola sata. Na taj način spriječit ćete dehidraciju koja možete biti vrlo opasna.
Prof.dr.sc. Marija Kaštelan primarijus i specijalist dermatovenerologije pri Klinici za dermatovenerologiju KBC Rijeka i u Poliklinici 3DERM Rijeka. Redoviti je profesor u trajnom zvanju i pročelnik Katedre za dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci. Voditelj je referentnog centra za psorijazu Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. Član je Europske akademije dermatovenerologa te zamjenik predsjednika Hrvatskog dermatovenerološkog društva.
