Kada je riječ o dječjoj koži, nikada ne bismo smjeli zaboraviti na adekvatnu zaštitu i izbjegavanje jakog sunčevog zračenja te primjenu svih mjera bitnih za prevenciju oštećenja koja sunčeve zrake mogu izazvati. Dermatologinja prof. dr. sc. Ines Brajac objašnjava što su alergije na sunce, koje su najčešće alergije na sunce u djece te kako učinkovito zaštiti djecu od sunca
Živeći u Hrvatskoj, posebice na moru, sretni smo što imamo sunčano vrijeme tijekom 6 do 7 mjeseci godišnje. Iako smo svi svjesni opasnosti od sunčanih opeklina, postoje i druge reakcije kože na sunce koje treba imati na umu kada s djecom boravimo vani. Pigment kože je slabije razvijen kada su u pitanju djeca i bebe, stoga je važno podsjetiti se na alergijske reakcije na sunce koje se vrlo često javljaju i u dječjoj dobi. Dermatologinja prof. dr. sc. Ines Brajac iz Poliklinike 3DERM u nastavku objašnjava što su alergije na sunce, kako ih prepoznati i zašto je važno zaštiti bebe i djecu od sunca.
Alergije na sunce u djece: Što trebate znati?
Uobičajeno je da djeca pate od alergija na sunce. Alergija na sunce može se pojaviti samo nekoliko minuta nakon izlaganja kože suncu. Obično počinje pojavom svrbeža i crvenilom kože, na kojoj se ubrzo jave osip i mjehurići. Koža djece i beba mnogo je nježnija od kože odraslih. To je zato što je rožnati sloj – krajnji vanjski sloj epiderme – tanji i stoga manje učinkovita barijera protiv sunca. Kao rezultat toga, koža puno brže upija sunčeve zrake i omogućuje im da dosegnu unutarnje slojeve.
Nadalje, dječja koža ima melanocite - stanice koje proizvode melanin. Međutim, oni nisu u potpunosti razvijeni, te njihova koža ima manje prirodne zaštite. Djeca sa svijetlom kožom, crvenom kosom ili pjegama još su sklonija opeklinama ili kožnim alergijama. Kako biste izbjegli ovu vrstu reakcije, trebali biste uzeti u obzir određene mjere opreza i savjete.
Najčešće alergije na sunce kod djece
Dermatologinja prof. dr. sc. Ines Brajac objasnila je koje su najčešće alergije -reakcije na sunce koje se javljaju u dječjoj dobi.
1. Fotoosjetljivost
Ako vaše dijete ima reakciju poput opeklina od sunca, otekline ili intenzivnog svrbeža nakon ograničenog izlaganja suncu, to može biti znak fotoosjetljivosti. Kao što naziv govori, uključuje visoku osjetljivost na prirodnu svjetlost. Ovo stanje može se otkriti i kod djece koja imaju osip ili kraste na dijelu tijela koje je bilo izloženo suncu. U svakom slučaju, najbolje je što prije odvesti dijete na pregled kod stručnjaka.
2. Polimorfna svjetlosna erupcija
Polimorfna svjetlosna erupcija obično se javlja jedan ili dva dana nakon intenzivnog izlaganja suncu. Može uzrokovati simptome koji variraju od malih crvenih točkica do mrlja ispunjenih tekućinom, ekcema ili čak ranica. Zahvaćena područja su obično lice, vrat, ruke i šake koje su bile izložene. U djece stanje obično počinje kao suhe mrlje na licu s crvenim mrljama i jakim svrbežom. Lezije obično spontano nestaju nakon nekoliko tjedana.
3. Solarna urtikarija
Solarnu urtikariju karakterizira svrbež i crvenilo. Općenito, pojavljuje se otprilike 30 minuta ili manje nakon izlaganja suncu. Nakon nekoliko sati koža se vraća u normalu.
4. Fotodermatitis
Fotodermatitis nastaje kada ultraljubičaste zrake reagiraju s određenim kemikalijama na suncu. Ovi kemijski proizvodi mogu doći iz uobičajene hrane, kao što su mrkva, peršin i celer. Nadalje, osip se obično pojavljuje 24 sata nakon izlaganja i može potrajati tjednima ili čak mjesecima da se potpuno ne izliječi. Može se pojaviti kao osip koji svrbi, ili čak u obliku mjehurića.
Kako izgleda alergija na sunce kod djece - slike
Dermatolog savjetuje kako zaštiti bebe i djecu od sunca i vrućina
Važno je zaštiti bebu od sunca. Što je dijete mlađe, koža je osjetljivija i tanja, a negativni učinci djelovanja UV zraka su izraženiji. Beba mlađa od 6 mjeseci uopće ne bi trebala biti izložena direktnom suncu, objašnjava profesorica Ines Brajac. Držite djecu izvan izravnog kontakta sa suncem. Djeca moraju ostati zaštićena od sunčeve svjetlosti tijekom najjačih sati, od 11 ujutro do 4 popodne. Pokrijte dječju kožu zaštitnom odjećom. Koristite proizvod za zaštitu od sunca s visokim SPF faktorom kako biste zaštitili njihovu nježnu kožu.
Čak i u oblačnim danima, imajte na umu da razina UV zračenja i dalje može biti visoka. Nakon izlaganja nanesite losion nakon sunčanja kako biste hidratizirali kožu vaše djece.
Konačno, ne zaboravite zadržati zdrav stav u pogledu količine sunca kojoj je koža vašeg djeteta izložena. Također, koristite proizvode koji štite njegovu ili njezinu kožu od sunca. Obje ove mjere mogu pomoći u izbjegavanju slučajeva kožne alergije tojest reakcije na sunce. I, naravno, ako primijetite bilo kakve alergijske reakcije na sunce kod vašeg djeteta, trebali biste odmah posjetiti liječnika.
Prof.dr.sc. Ines Brajac predstojnik Klinike za dermatovenerologiju KBC-a Rijeka, specijalist dermatologije i venerologije u Poliklinici 3DERM i redoviti profesor na Katedri za dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Prof.dr.sc. Ines Brajac član je više hrvatskih i svjetskih stručnih udruženja: Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog dermatovenerološkog društva, Europske Akademije za Dermatovenerologiju (EADV) i Hrvatskog društva za estetiku lica.
10 pravila za zaštitu djece od sunca i vrućina
Ljeto je na vratima, pa je neophodno da svog mališana zaštitite od djelovanja sunčevih zraka. Iako sunce ima i blagotvorni učinak, jer potiče produkciju vitamina D u organizmu, treba se čuvati negativnog utjecaja UVA i UVB zračenja na kožu i oči, koje može biti opasno za sve, a posebno za djecu. Da biste sigurno proveli vruće ljetne dane, poduzmite sve neophodne mjere zaštite, posebno vodeći računa o sljedećem:
1. Djecu mlađu od tri godine ne bi trebalo izlagati izravnim sunčevim zrakama. Međutim, budući da je malene teško zadržati u hladovini, vodite računa o tome da ih mažete zaštitnom kremom s oznakom “total block”.
2. Djeca ne smiju boraviti na suncu u vremenu od 11 do 16 sati. Prije i nakon tog vremena treba poduzeti odgovarajuće mjere zaštite.
3. Ne treba zaboraviti da tijelo počinje proizvoditi vitamin D nakon 10 minuta boravka na suncu (ne izravnom!). Ovaj vitamin potiče apsorpciju kalcija, što je dobro za jačanje kostiju i zuba.
4. Dijete ne smije izlaziti na sunce bez zaštite za glavu. Poželjno je da kapa ima dugačak šilt koji će zaštititi djetetove oči od jake sunčeve svjetlosti. Na sebi trebate nositi tanku odjeću svijetlih boja (tamne boje privlače toplinu!).
5. Kožu djeteta namažite posebnom kremom s visokim faktorom zaštite (SPF 30 i veći). Što je dijete mlađe, faktor zaštite treba biti veći.
6. Namažite dijete najmanje sat vremena prije nego što ćete izaći na sunce. Tako ćete biti sigurni da je koža upila preparat i da je zaštićena.
7. Djecu mlađu od tri godine treba mazati svakih sat vremena, a stariju djecu na svaka dva sata boravka na otvorenom.
8. Zabluda je da kožu djeteta koje boravi u hladovini ne treba mazati! Čak i kada je oblačno, 80 posto UV-zračenja dopire do kože djeteta.
9. Nikada nemojte koristiti proizvode koji sadrže parfem ili alkohol. Primjena ovakvih proizvoda na suncu izazvat će alergijsku reakciju kod većine male djece.
10. Dok dijete boravi na suncu, dajte mu tekućine svakih pola sata. Na taj način spriječit ćete dehidraciju koja možete biti vrlo opasna.
