Ginekolog dr.sc. Miro Šimun Alebić objašnjava nakon koliko vremena bezuspješnih pokušaja u postizanju trudnoće treba potražiti pomoć stručnjaka, kako izgleda obrada u kojoj se traži uzrok te kako izgleda liječenje neplodnosti
"Neplodnošću nazivamo neuspjeh u postizanju trudnoće nakon godine dana nezaštićenih spolnih odnosa. No, traženje uzroka neplodnosti može započeti i ranije, ukoliko za to ima razloga temeljem anamneze ili se radi o ženi nakon 35. godine života", kaže dr. sc. Miro Šimun Alebić, specijalist ginekologije i porodništva te subspecijalist ginekološke endokrinologije i humane reprodukcije, voditelj Odsjeka za Medicinsku oplodnju u Specijalnoj bolnici Podobnik.
Oboje partnera upućuje se na obradu koja uključuje:
- provjeru oplodnog potencijala sjemena partnera
- provjeru anatomije ženskog spolnog sustava
- provjeru prohodnosti jajovoda
- provjeru endokrinološke funkcije jajnika, hipofize i štitne žlijezde
Nakon provedene obrade, u indiciranim slučajevima pristupa se liječenju koje može uključivati:
- metode samopomoći (mjerenje bazalne temperature, praćenje cervikalne sluzi, LH trakice...)
- folikulometriju – UZV praćenje rasta i razvoja folikula
- postupke medicinski pomognute oplodnje (MPO postupke)
- kirurško liječenje
"Za postupke potpomognute oplodnje i kirurške metode liječenja se, u pravilu, odlučujemo ako u prihvatljivom vremenskom okviru one značajno povećavaju vjerojatnost začeća ili ako prethodnim metodama liječenje nije uspjelo", objašnjava dr.sc. Alebić.
Postupci medicinski pomognute oplodnje uključuju:
- intrauterinu inseminaciju (IUI)
- izvantjelesnu oplodnju ili IVF postupak (engl. In Vitro Fertilization) koji obuhvaća IVF postupak u užem smislu te ICSI postupak (intracitoplazmastku injekciju spermija)
Stimulacija jajnika
"Postupcima medicinski potpomognute oplodnje prethodi praćenje rasta i razvoja folikula jajnika, tj. folikulometrija. Rast i razvoj folikula može biti pojedinačan, kakav obično nalazimo u ciklusima bez ili s blagom stimulacijom jajnika ili se stimulacijom jajnika postiže razvoj više folikula – multifolikulogeneza", kaže ginekolog dr.sc. Alebić.
Lijekovi koji se u stimulaciji ovulacije koriste spadaju uglavnom u dvije velike skupine: antiestrogeni (klomifen, letrozol, itd obično za peroralnu primjenu...) i gonadotropini (rekombinirani (Gonal, Puregon, itd) ili izolirani (Menopur) pripravci gonadotropnih hormona – u ampulama za injekcije).
Uz lijekove za stimulaciju ovulacije obično se koriste i lijekovi za sprečavanje prijevremene luteinizacije odnosno sazrijevanja folikula te poticanje završnog sazrijevanja kada se za to steknu uvjeti.
No dr. Alebić ističe da se odluka o pristupu te vremenu primjene, vrsti i dozi lijekova za stimulaciju jajnika donosi na temelju mnoštva čimbenika i trebala bi biti u visokom stupnju individualizirana, odnosno „skrojena“ po mjeri svake pacijentice.
Dok kirurško liječenje uključuje različite zahvate kojima se ispravljaju anatomske manjkavosti ili se kirurški uspostavlja ili popravlja funkcionalnost određenog dijela ženskog ili muškog reproduktivnog sustava, objašnjava ginekolog.
