Između 40 i 70 posto djece u Hrvatskoj ne zna plivati – na ovaj su alarmantni podatak upozorili stručnjaci i institucije za javno zdravlje i obrazovanje tijekom panel rasprave "Povratak obuke neplivača u odgojno-obrazovni sustav RH", u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u razdoblju od 2014. do 2023. godine u Hrvatskoj je zbog utapanja smrtno stradalo 770 osoba – u prosjeku 77 godišnje. Najviše žrtava su osobe starije od 65 godina, no među njima je i 47 djece i mladih do 19 godina, odnosno pet godišnje.
"Svako utapanje je preventabilno. Znamo rizične čimbenike i kako spriječiti takve nesreće", poručila je prim. dr. Ivana Brkić Biloš, specijalistica epidemiologije iz HZJZ-a gostujući u Dobro jutro Hrvatska.
Plivanje je vještina koju svatko može savladati
Silvana Radovanović iz Hrvatskog Crvenog križa predstavila je projekt "Sigurnost na vodi", kroz koji se organiziraju obuke neplivača u suradnji s lokalnim zajednicama i plivačkim klubovima.
"Plivanje je vještina koju svatko može savladati. Kod djece posebno potiče tjelesni razvoj, jača mišiće i kosti, poboljšava rad srca i pluća, a povoljno djeluje i na mentalno zdravlje", naglasila je Brkić Biloš.
Dodala je da djeca kroz plivanje razvijaju samopouzdanje, savladavaju strah od vode i uče odgovornost – brigu za vlastitu i tuđu sigurnost. Plivanje se, kaže, uvijek preporučuje u paru.
Strah je najveća prepreka
Na panelu se raspravljalo i o plivačkim pomagalima – od rukavića i koluta do sigurnosnih prsluka koji omogućuju slobodu pokreta.
"Najvažnije je da dijete ne razvije strah od vode, jer je upravo strah najveća prepreka. Igra i druženje s vršnjacima ključni su u prevladavanju toga", istaknula je Radovanović.
Hrvatski Crveni križ do sada je educirao oko 3.000 spasilaca, a trenutačno ih je aktivno na 180 plaža. Ove godine očekuje se da će ih biti više od 400.
"Iako HCK provodi edukaciju, zapošljavanje spasilaca ovisi o lokalnim zajednicama i koncesionarima. Hrvatska još uvijek nema zakonsku obvezu o njihovom angažmanu, što nije slučaj, primjerice, u Sloveniji i BiH", upozorila je Radovanović.
Unatoč tome, broj angažiranih spasilaca raste jer ih traže sami gosti, prepoznaju ih kao važan element sigurnosti, ali i turističke kvalitete.
