Dok će većina roditelja pomisliti kako je zgodno kad si pedijatar i imaš djecu, pa ne moraš trčati na hitnu, na primjer, pedijatri će se, sigurni smo, složiti s time da to nije uopće pozitivna stvar u većini slučajeva. Zamisli s kakvim se sve slučajevima susreće pedijatar, a zamisli tek kako je s pedijatrom hitne medicine! Oni si ti koji vide posljedice sveg onog na što često upozoravamo klince…
Djeca su djeca, a djeci se nezgode događaju. I to će uvijek biti tako. No, ipak, određene aktivnosti nose sa sobom veći rizik od nekih drugih. Nekad ih upozorimo i ne uspijemo spriječiti, nekad će se na nas naljutiti zato što pokušavamo spriječiti nešto što im se čini bezazleno, a nekad će čak i prestati raditi to na što ih upozorimo. Iako nećemo uspjeti svaki put, možda neke ozljede ipak možemo spriječiti…
A tko bolje zna „pregled“ svih mogućih ozljeda i uzroke istih, ako ne – pedijatar, i to posebno onaj koji je specijalizirao hitnu medicinu. Hitna je ono mjesto na kojem, nažalost, završimo s klincima nakon neke od epizoda u kojoj nismo uspjeli preduhitriti nezgodu i ozljedu. Upravo zato dijelimo ovdje savjete pedijatara hitne medicine kojima je postavljeno pitanje – što nikada ne bi dopustili svojoj djeci jer je rizik od ozljede prevelik.
Voziti se na prednjem sjedalu prije nego napune 13 godina
Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, sudari motornih vozila vodeći su uzrok nenamjernih ozljeda i smrti u SAD-u. Djeca bi uvijek trebala biti na stražnjem sjedalu, odgovarajuće i propisno vezana. To podrazumijeva odgovarajuću sjedalicu ili kasnije booster sjedalo i pojas, primjereno dobi, visini i težini djeteta.
Iako je i u Hrvatskoj donedavno vrijedio zakon prema kojem se dijete prije navršenih 12 godina nije smjelo voziti na prednjem sjedalu, sad je to u zakonu postavljeno tako da se ne tom mjestu ne smije voziti dijete niže od 150 cm, dok više smije. Naime, najveći problem na ovom mjestu su zračni jastuci koji mogu uzrokovati prijelome rebara, ozljede glave, vrata i kralježnice, posebno ako je dijete manje i slabije građe.
Skakati na većini trampolina
Najveći rizik predstavljaju, prema riječima liječnika, javni trampolini i trampolin parkovi. Nekontrolirano okruženje i velik broj djece povećavaju rizik od sudara i padova, pa su lomovi i ortopedske ozljede puno češće u takvom okruženju. Ovisno o težini djeteta, odskok može biti poprilično jak, a ako se drugo dijete nađe slučajno u blizini, situacija je nepredvidiva. Ostale ozljede nastale na trampolinu uključuju razderotine, potrese mozga, ozljede kralježnice.
Trampolin bi morao biti usađen u zemlju, imati mrežu kao ogradu, a odrasla osoba uvijek mora biti prisutna, te pripaziti da nije previše djece na trampolinu, a idealno je da to bude samo jedno dijete. Djeca mlađa od 6 godina ne bi ih uopće trebala koristiti.
Plivati bez nadzora
Utapanje je još jedan od vodećih uzroka nenamjernih ozljeda u djece. Ponovno američki CDC tvrdi da više djece u dobi od 1 do 4 godine umire od utapanja nego bilo kojeg drugog uzroka, a to se često događa u bazenima, ali i kadama. Činjenica je da je dobro i korisno poticati djecu da nauče plivati što je ranije moguće - ali čak i nakon što djeca nauče, roditelji bi trebali još neko duže vrijeme biti uvijek uz dijete dok pliva.
Kako djeca odrastaju i sve bolje plivaju, tako raste i njihovo samopouzdanja. To je s jedne strane dobro, ali također može dovesti do prekomjernog rizika. Jako je važno zapamtiti da se dijete još uvijek može utopiti, čak i ako zna kako plivati. Uvijek, ali uvijek ih treba netko nadzirati, bez obzira na to gdje se djeca kupala.
Voziti bilo što bez kacige
Bicikli, romobili, skateboardi, hoverboardi… za sve dijete treba imati kacigu. Kad se vozi na bilo kakvim kotačima, mora imati kacigu. I tu rasprave nema. Djeca, naime, imaju nesrazmjerno veliku glavu u usporedbi sa svojim tijelom, pa je vjerojatnost da će pasti i udariti glavom veća nego kod odraslih. Posljedične ozljede variraju od udaraca i razderotina do potresa mozga i teških krvarenja u mozgu koja uzrokuju trajna oštećenja.
Djeca bi također trebala nositi kacige tijekom skijanja, snowboarda, klizanja, jahanja i tijekom određenih vodenih sportova. Pravilo je: ako postoji kaciga za to, dijete ju treba nositi, i to bez obzira na činjenicu koliko je dijete dobro u nečem.
Maziti nepoznate životinje
Brojni posjeti hitnoj mogu se spriječiti ako djecu podučimo kako se prikladno ponašati u blizini životinja, osobito onih koje ne poznaju. Važno ih je naučiti da ako vide životinju s kojom žele na bilo koji način komunicirati, to se mora napraviti na siguran i kontroliran način, odnosno prije svega razgovarati s vlasnikom životinje.
Ako dijete ima kućnog ljubimca kod kuće, još će samouvjerenije prići životinji, ali važno je i tu postaviti granice. Na primjer, dijete ne može poljubiti niti zagrliti bilo kojeg psa samo zato što to radi svom psu. Ugriz psa za lice je jedna od najčešćih ozljeda kad se radi o životinjama.
