Protuepidemijske mjere koje su uvedene zbog pandemije COVID-19 učinkovite su u sprječavanju prijenosa i ostalih infekcija dišnih puteva, a iznimno je važno spriječiti bakterijske infekcije poput pneumokokne jer virusne infekcije povećavaju šansu za bakterijsku superinfekciju
Pandemija koronavirusa zahvatila je gotovo cijeli svijet, a ove godine zbog protuepidemijskih mjera kao što su izolacija, smanjena druženja i okupljanja više ljudi te pojačana higijena ruku i prostora prorijedile su se sve vrtićke i dječje bolesti.
Sezona je bila skoro bez gripe, ali i više djece je cijepljeno
I u našoj zemlji pridržavamo se protuepidemijskih mjera i naša djeca odrastaju uz te nove navike koje su dio prevencije širenja zaraznih bolesti. Socijalna distanca, nošenje maski te pranje i dezinfekcija ruku i površina svakako pridonose smanjenju pojavnosti svih respiratornih virusnih infekcija, a s tim se slaže naš sugovornik, pedijatar prof. dr. sc. Milivoj Jovančević.
"Protuepidemijske mjere koje su uvedene zbog pandemije COVID-19 su vrlo učinkovite u sprječavanju prijenosa i ostalih infekcija dišnih puteva. Stoga u ovoj sezoni praktički nemamo pojavu gripe, doduše ove jeseni se cijepilo protiv gripe višestruko više djece i roditelja negoli prethodnih godina, a učestalost infekcija dišnih puteva je manja", kaže primarijus Jovančević.
Virusne infekcije povećavaju šansu za bakterijsku superinfekciju
"No svakako treba naglasiti da istovremene infekcija s dva ili tri uzročnika (virusi, bakterije ili kombinirano) uvijek nose veći rizik od teških oblika bolesti, stoga eliminacija pneumokokne infekcije svakako može imati povoljnog utjecaja i na druge bolesti", naglašava primarijus Jovančević.
Zašto je istodobna infekcija virusom i bakterijom opasna za dijete, pitali smo i dr. sc. Lornu Stemberger Marić, spec. pedijatrijske infektologije iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zavoda za infektivne bolesti djece te Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
"Virusne infekcije dišnih puteva oštete respiratorni epitel odnosno sluznicu dišnog sustava te tako povećavaju šansu za bakterijsku superinfekciju. Nekad se to dogodi upravo kad se dijete krene oporavljati od virusne bolesti i čini se da mu se stanje poboljšava, a zatim nastupi novo pogoršanje s novom vrućicom i "povratkom" respiratornih ili drugih simptoma. Ako tu tzv. sekundarnu bakterijsku infekciju uzrokuje pneumokok, klinički se može manifestirati kao upala pluća, upala uha ili u obliku bilo koje od pneumokoknih bolesti", objašnjava pedijatrijska infektologinja dr. sc. Stemberger Marić.
Inače, Streptococcus pneumoniae ili pneumokok je bakterija koja je široko rasprostranjena u populaciji i jedan je od glavnih uzroka obolijevanja i vodeći bakterijski uzročnik sluzničkih (akutne upale srednjeg uha, nebakterijemične pneumonije, sinusitisa) i invazivnih (sepse, meningitisa, bakterijemične pneumonije) infekcija kod djece.
Veliki postotak djece (pogotovo dojenčadi i male djece) je asimptomatski nositelj (kliconoša) pneumokoka u svom ždrijelu i tako može zaraziti drugu djecu i odrasle. Prenosi se bliskim kontaktom preko kapljica respiratornih sekreta, a dokazano je i da bakterija može dugo preživjeti na radnim površinama.
"Procjenjuje se da se prijenos infekcije odvija u oko 75% slučajeva rukama, stoga se posebna pozornost treba posvetiti djeci koja još nisu usvojila temeljne higijenske navike i borave u kolektivu", kaže primarijus Jovančević.
Ne samo jer živimo u doba pandemije, već i zbog prevencije svih bolesti koje se prenose fizičkim kontaktom, važno je redovito dezinficirati površine na kojima je dijete aktivno, dječje igračke i učiti dijete higijenskim navikama kao što su pranje ruku, kihanje i kašljanje "u rukav".
U vrtićima je nemoguće provoditi mjere protiv infekcije zaraznim bolestima
No uz sve opće higijenske mjere najučinkovitija zaštita od invazivnih (teških) oblika bolesti koje uzrokuje pneumokok je cijepljenje.
Pedijatrijska infektologinja dr. sc. Lorna Stemberger Marić kaže da su dječje zarazne bolesti logičan slijed zatvorenih dječjih kolektiva gdje je nemoguće provoditi mjere socijalne distance i ostale mjere za sprečavanje infekcije zaraznim bolestima.
„Upravo iz tog razloga ne mogu dovoljno snažno naglasiti važnost cijepljenja kao nedvojbeno dokazane i učinkovite metode prevencije zaraznih bolesti. I to ne samo one djece koja se cijepe, već zbog kolektivnog imuniteta i one druge (kronično bolesne, imunokompromitirane), koji zbog svog stanja imaju kontraindikaciju za cijepljenje“, zaključuje.
Primarijus Jovančević također ističe da se cijepljenjem smanjuju izgledi za teške oblike bolesti za oko 95%, a smanjuje se učestalost upala srednjeg uha, i to ne samo uzrokovanih pneumokokom nego i drugim uzročnicima (bakterijama i virusima).
"Druga iznimno velika korist od cijepljenja protiv invazivnih oblika pneumokoka (takozvanim konjugiranim cjepivom koje je u redovitom programu) je da ono sprječava kliconoštvo. Znači cijepljena osoba ne samo da praktički ne može oboljeti nego ne može biti niti nositelj serotipova bakterije sadržanih u cjepivu. Stoga su sasvim jasni povoljni učinci na zaštitu zdravlja starijih ukućana. Necijepljena djeca postaju značajni izvor opasnosti za kronično bolesne ukućane, naročito ako su starije životne dobi“, ističe primarijus Jovančević.
Više informacija o pneumokoknim bolestima potražite na web stranici pneumokok.hr.
