Ako dijete povremeno jede manje, to obično nije problem. No, ako mu rast stagnira ili traje dulje razdoblje smanjenog unosa hrane, treba se obratiti liječniku.
Briga o djetetovoj prehrani normalan je dio roditeljstva, pogotovo ako imaš dojam da često odbija hranu. No, stručnjaci ističu da nema razloga za paniku sve dok dijete uredno raste i razvija se.
"Djeca najbolje reguliraju vlastiti apetit", kaže Jennifer House, dječja nutricionistica. "Samo dijete zna kada je gladno. Nekim danima može ti se činiti da jedva išta pojedu, i to je u redu", prenosi Parents.
Roditelji često precjenjuju količinu hrane koja je djetetu potrebna. Primjerice, brinu se da ne unosi dovoljno proteina, no već dvije šalice mlijeka dnevno pokrivaju osnovne potrebe malog djeteta.
Znakovi da dijete ne jede dovoljno
Ako dijete povremeno jede manje, to obično nije problem. No, ako mu rast stagnira ili traje dulje razdoblje smanjenog unosa hrane, treba se obratiti liječniku. Neki znakovi koji mogu upućivati na nedovoljan unos hrane su:
Usporeni rast – Ako dijete ne napreduje na ljestvici rasta, to može ukazivati na problem.
Stalni umor – Nedostatak energije može biti posljedica premalog unosa kalorija.
Česte bolesti – Nedovoljna prehrana može oslabiti imunitet.
Razdražljivost – Gladno dijete može biti nervozno i lako frustrirano.
Gubitak na težini – Primjetan gubitak kilograma razlog je za konzultaciju s liječnikom.
Gubitak interesa za hranu – Ako dijete redovito odbija obroke, potrebno je istražiti uzrok.
Slaba koncentracija – Neadekvatna prehrana može otežati fokusiranje na zadatke.
Djeca najbolje reguliraju vlastiti apetit
Zašto djeca ponekad ne jedu dovoljno?
Iako većina djece zna samostalno regulirati unos hrane, ponekad određeni faktori mogu utjecati na apetit. To mogu biti bolni zubi, problemi s probavom, osjetljivost na teksturu hrane ili čak stres i tjeskoba. Ako dijete često osjeća bol prilikom jela ili mu je nelagodno zbog prehrambenih problema, važno je pronaći uzrok i potražiti pomoć stručnjaka.
Kako potaknuti dijete da jede?
Nutricionistica Ali Ellis preporučuje stvaranje pozitivnog odnosa prema hrani. Djecu treba uključiti u pripremu obroka, omogućiti im izbor među zdravim namirnicama i poticati istraživanje hrane kroz igru, bez pritiska. Također je korisno nuditi raznolike obroke u obiteljskom okruženju.
Pedijatrica Sally Elias naglašava da roditelji odlučuju što će biti na tanjuru, ali djeca sama biraju što i koliko će pojesti. Bitno je osigurati uravnoteženu prehranu: polovicu tanjura trebaju činiti povrće, četvrtinu ugljikohidrati (npr. integralna tjestenina, krumpir), a četvrtinu proteini (meso, jaja, mahunarke). Također je važno unositi zdrave masti i željezom bogate namirnice.
Što trebaš izbjegavati?
Nemoj prisiljavati dijete da pojede sve s tanjura – to može smanjiti njegov prirodni osjećaj za glad i sitost.
Ne nudi slatkiše kao nagradu – to može stvoriti nezdrav odnos prema hrani.
Izbjegavaj ganjanje djeteta s hranom – strukturirani obroci i međuobroci učinkovitiji su od stalnog grickanja.
Kada potražiti pomoć?
Ako dijete značajno zaostaje u rastu, ima izrazito ograničen izbor hrane ili probleme s probavom, trebali bi se konzultirati s pedijatrom ili nutricionistom. Ključ je u stvaranju pozitivnog odnosa prema hrani i izbjegavanju pritiska tijekom obroka. Ako imaš bilo kakve sumnje, razgovaraj s liječnikom kako bi dobila personalizirane smjernice.
