Namirnice koje čine pravilnu prehranu za djecu uključuju voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, ribu, jaja, mliječne proizvode te nemasne izvore proteina (krto meso), piše Hrvojka Becker, inženjer prehrambene tehnologije i nutricionist
Što djeca vrtićke dobi trebaju jesti, propisano je novim pravilnikom za roditelje i sve koji rade s djecom. Danas je važnije nego ikad prije da djeca nauče pravilno jesti, jer je navodno svako četvrto dijete na rubu debljine, a svako deveto preteško.
Što je najbitnije u prehrani djece predškolske dobi?
Prehrana djece predškolske dobi trebala bi biti pravilno izbalansirana jer kao takva važna je za dobivanje potrebne energije, očuvanje zdravlja, rast i razvoj djeteta odnosno predstavlja jedan od ključnih faktora pravilnog razvoja mozga, kostiju i drugih organa u tijelu.
U Republici Hrvatskoj se prehrana djece u vrtićima još uvijek temelji na programu iz 2007.godine pod službenim nazivom Izmjene i dopune Programa zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima NN 121/2007.
Najčešći izazovi, problemi i rješenja
Jedan od izazova s kojima se stručno osoblje vrtića susreće kada je u pitanju slaganje jelovnika jesu poremećaji u prehrani kod djece od čega valja izdvojiti pothranjenost i pretilost. Ne zaboravimo spomenuti da se u vrtićkim grupama nalaze i djeca koja boluju od dijabetesa, alergija itd. te je tada potreban individualan pristup i svakako znanje na tom području onoga tko slaže jelovnik.
Nerijetka je i izbirljivost djece što se tiče određenih namirnica ponuđenih u jelovniku tada je potreban bihevioristički pristup pri rješavanju ovog problema.
Znaš vrtić koji bi dobro iskoristio 50.000 kn?
Svakom kupovinom Pampersovih pelena doprinosite prikupljanju 100 000kn koje ćemo raspodijeliti između 3 vrtića koji osmisle najbolje projekte za svoje polaznike. Prijavi svoj vrtić!
Većina vrtića infrastrukturno je pokrivena i ima svoju kuhinju, te planiranje prehrane odnosno dnevnih jelovnika radi najčešće zdravstveni voditelj vrtića - medicinska sestra. Ponegdje su vrtići pod nadzorom i prehrambenim planom i programom institucije poput ZZJZ, međutim postoje i vrtići, istina u manjini, bez svoje kuhinje što planski gledano predstavlja složeniji put ka zadovoljenju svih traženih parametara, no ne i nedostižan. S obzirom na spomenutu izbirljivost djece kada je hrana u pitanju te činjenicu da djeca veliki dio svoga vremena provedu u vrtiću važna je edukacija osoblja vrtića, no prijeko je potreban i primjer roditelja kod kuće, radi poticanja zdravih prehrambenih navika kao i poticanje na tjelesnu aktivnost.
Da bi se ostvarila što bolja realizacija suvremenog pristupa prehrani potrebno je da su pokriveni organizacijsko-materijalni aspekti, preventivno-zdravstveni te spomenuti odgojno-obrazovni i interakcijsko-komunikacijski; takvim pristupom uključeni su svi zaposlenici (ravnatelj, zdravstveni voditelj, odgojitelji, kuhari i pomoćno osoblje).
Pet manjih obroka tijekom dana
Djeca najbolje funkcioniraju ako im ponudite pet manjih obroka tijekom dana. Dječji se apetit mijenja iz dana u dan, što je sasvim normalno, stoga, da bi stimulirali dobar apetit potičite djetetovu aktivnost. Ponajbolje je ako se ta aktivnost događa vani, na svježem zraku. Također, bitno je prepoznati umor i reagirati na vrijeme. Djeca najčešće neće jesti ako su umorna. Neka raspored obroka i vrijeme za igru ili neke dodatne obveze u koje je uključeno vaše dijete budu u skladu s prethodnom napomenom. Dobro je da dijete ima dnevnu rutinu, tako će lakše prihvaćati dnevne obroke i međuobroke. Također, prema nekim istraživanjima nije uputno davati neodgovarajuće međuobroke (energetske, slatke itd) otprilike sat vremena prije glavnog obroka. Zapamtite, dokle god dijete raste i razvija se normalno, ono dobiva dovoljno energije. Najčešće se povećani unos hrane kod djeteta može povezati s neposredno povećanom intencijom rasta.
Općenito za djecu predškolske dobi tijekom dana preporučuju su 3 glavna i 2 manja obroka :
zajutrak…… 10% cjelodnevne energije
doručak…… 25% cjelodnevne energije
ručak………..35% cjelodnevne energije
užina……… .10% cjelodnevne energije
večera….…..20% cjelodnevne energije
Kojih se smjernica držati kako bi postigli zdrav i uravnotežen obrok?
- temeljiti prehranu na cjelovitim žitaricama, sezonskom voću i povrću
- uvoditi različite vrste mahunarki kao i one koje smo koristili tek sporadično
- u skupini mesa prednost dati lakoprobavljivim vrstama poput peradi, kunićevine, teletine i janjetine
- u skupini mlijeka i mliječnih proizvoda naglasak je na fermentiranim mliječnim proizvodima, a minimalni udio
- mliječne masti određen je za svaku pojedinu dob i valja se držati tih preporuka
- izvori masnoća koja se preporučuje neka budu bogati nezasićenim (maslinovo, bučino ili repičino ulje), a siromašni zasićenim masnim kiselinama (maslac, svinjska mast)
- valja voditi brigu o odgovarajućem unosu vode
- Izmjene i dopune Programa zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima (NN 121/07).
Preporuke za pravilne obroke kod kuće kako bi se dijete kvalitetnije asimiliralo u vrtiću
Namirnice koje čine pravilnu prehranu za djecu uključuju voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, ribu, jaja, mliječne proizvode te nemasne izvore proteina (krto meso).
Kako bi bili sigurni da će vaše dijete pojesti dovoljno, ne dozvolite mu da prije ili uz obrok pije previše tekućine, prije svega mlijeka, soka ili čak vode, jer će ga ono zasititi prije nego što uspije zadovoljiti svoju glad obrokom. Također, izbjegavajte davati prevelike količine slatkog deserta, slatkog bezalkoholnog pića, žitarica obogaćenih velikom količinom šećera, bombona i sl. Ako je to moguće, pokušajte ih gotovo u potpunosti izbaciti iz svakodnevne prehrane, jer ove namirnice imaju malu ili gotovo nikakvu prehrambenu vrijednost i brzo će zasititi vaše dijete, ostavljajući vrlo malo prostora za cjelovite obroke, odnosno hranjive tvari koje ste djetetu naumili ponuditi. Reducirajući navedene slatke ili slane (grickalice, pekarske proizvode od bijelog brašna..) namirnice dijete će u potrazi za istima, ako mu se ponudi, nakon nekog vremena posegnuti za primjerice voćem ili jogurtom, domaćim integralnim keksom ili kolačem, što je svakako zdravija opcija i dugoročno dobra navika. Vrijeme objeda treba biti ugodno i za vas i za vaše dijete, a ne izvor konstantne borbe. Roditelji su često u brizi, pitajući se jede li moje dijete dovoljno i trebam li se zabrinuti ako ne jede dovoljno. Odgovor na ovo često postavljano pitanje jest da najčešće nema razloga za pretjeranu zabrinutost. Naime, djeca će uglavnom jesti kada su gladna, odnosno prestati jesti kada osjećaju sitost. Mala djeca ne trebaju puno hrane i općenito će dobiti što njihovo tijelo traži, posebice ako je prehrana djeteta raznolika. Međutim, i ovdje u zaključivanju treba bi oprezan, jer je ključna stvar individualan pristup. U svakom slučaju, ako ste zabrinuti, svakako se obratite pedijatru ili stručnjaku educiranom na području prehrane.
Primjeri jelovnika
DORUČAK
Kukuruzna krupica sa sezamom i jogurt
Pšenični griz s tamnom čokoladom
Pšenični polubijeli kruh, namaz od tunjevine, kakao
UŽINA
Najčešće voćni obrok:
Banane, jagode
Jagode, suho voće (marelice)
Banana, jabuka
RUČAK
Varivo od slanutka s mrkvom i krumpirom, junetinom, kruh,
pšenični polubijeli kruh,
kolač od keksa i pudinga
Krem juha gljiva,
Lazanje s povrćem, salata od rajčice i krastavaca
kolač s mrkvom i ananasom
Krem juha od carskog povrća,
Riblji popečci, kuhana blitva s krumpirom i bobom,
Kruh sa sjemenkama
Kakao kocke
UŽINA
Kukuruzni kruh, pureća prsa u ovitku, mlijeko
Pšenični polubijeli kruh, sirni namaz
Kukuruzni kruh, acidofil, grožđe
Prijavi vrtić i digni prstić za svoj vrtić!
