Iako nam se čini da predispoziciju za to vidimo i naočigled, puno tog se može promijeniti, posebno u pubertetu. Zbog tog je ovaj alat koristan i važan, posebno liječnicima, ali i roditeljima.
Znanstvenici su razvili alat koji kod djece može izmjeriti rizik od toga da kasnije u životu postanu pretila, prenosi njemačka agencija dpa. Znanstvenici se nadaju da će nov alat jednog dana značiti da će oni kojima prijeti najveći rizik dobiti potrebnu podršku kako bi se spriječilo da uopće postanu pretili.
Alat, koji procjenjuje genetski rizik od pretilosti, radi dvostruko bolje od bilo kojeg drugog sličnog sredstva, tvrde stručnjaci. Osim što može utvrditi rizik od pretilosti kod djece, može i predvidjeti kako će pretile odrasle osobe reagirati na specijalizirane programe mršavljenja.
Znanstvenici su upotrijebili podatke o genetskim varijacijama kod preko pet milijuna ljudi ne bi li stvorili alat za testiranje poligenskog rizika (PRS), koji analizira genetske karakteristike ljudi za računanje rizika od toga da postanu pretili. Istraživači, predvođeni znanstvenicima sa sveučilišta u Kopenhagenu i Bristolu, ispitivali su je li poligenski rizik povezan s pretilošću koristeći podatke o tjelesnim i genetskim karakteristikama od preko 500.000 osoba.
Alat je također isproban na osobama koje sudjeluju u istraživanju "Djeca 90-ih", dugoročnoj studiji u Bristolu koja prati obitelji s djecom rođenom tijekom 1991. i 1992. godine. Ustanovili su da alat može uspješno predvidjeti povećanje tjelesne mase tijekom djetinjstva, od svega dvije i po godine do adolescencije.
"Sveukupno, ovi podaci pokazuju da poligenski testovi imaju potencijal poboljšati predviđanje pretilosti, a naročito ako se implementiraju u ranoj fazi života", napisali su autori istraživanja u časopisu Nature Medicine.
"Ono što ovaj test čini toliko snažnim jest dosljednost poveznica između genetskih karakteristika i indeksa tjelesne mase prije pete godine pa sve do odrasle dobi, što je dobrano prije nego što ostali rizični čimbenici počinju oblikovati njihovu težinu kasnije u djetinjstvu", rekao je vodeći autor istraživanja Roelof Smit sa sveučilišta u Kopenhagenu.
"Intervencija u tom trenutku bi teoretski mogla imati ogroman učinak", dodao je.
Kaitlin Wade, profesorica epidemiologije na sveučilištu u Bristolu i druga autorica istraživanja, rekla je da pretilost predstavlja velik problem za javno zdravstva te da brojni čimbenici doprinose njegovom razvoju, uključujući "genetiku, okoliš, životni stil i ponašanje".
"Nadamo se da će ovaj rad doprinijeti prepoznavanju visokog rizika od razvijanja pretilosti kod pojedinaca u ranijoj dobi, što bi moglo imati ogroman klinički i javnozdravstveni učinak u budućnosti", dodala je.
