Baš kao što se nekoć obitelj okupljala oko stola, tako bi trebalo biti i danas. Ne zato što su naši stari radili sve bolje od nas, nego zato što to ima višestruke koristi od tog na raznim razinama. Kako za nas, tako za djecu.
Da budemo za početak iskreni, reći ćemo ovako: svi volimo bez puno mozga zagledati se u ekran televizora dok jedemo. Dobro, možda ne svi, ali velika većina nas. Vole i djeca, posebno ako ne vole jesti ili ako ne vole određenu hranu, pa uz ekran lakše utrpaju u sebe to što im serviraš. Osim toga, činjenica je da u današnje vrijeme uvijek radimo nekoliko stvari istovremeno i onda smo ponosni kad nam taj multitasking ide od ruke. I u većini slučajeva je koristan.
No, kad jedeš, onda jedi i zaboravi na multitasking. Jedenje ispred ekrana ili dok se gleda u bilo koji ekran nije dobro iz više razloga. Ako nam ne vjeruješ samo na riječ, obrazložit ćemo ti to. A onda ćeš, nadamo se, prestati to raditi i ti, ali još važnije, potrudit ćeš se da to prestanu raditi djeca. Jelo i ekrani ne idu ruku pod ruku.
Svakodnevni izazovi
Hrana je iz više razloga važna za razvoj djece. Osim očitog, fizičkog, ona je važna i za kognitivni i emocionalni razvoj i rast djece. Zato je jednako važno voditi računa o vrsti prehrane, kao i o odnosima koji djeca uspostavljaju s hranom. Ako imaš izbirljivo dijete što se hrane tiče, znaš koliko vrijeme obroka može biti stresno. Nekad se žali na hranu, nekad traži nešto drugo, nekad ne želi uopće jesti… I tada je najlakše rješenje ponuditi im zabavu koja će im malo skrenuti misli s hrane, zabaviti im mozak, pa će im hrana – lakše kliziti niz grlo. I svi jedu u miru.
U jednoj studiji koju je provodilo Sveučilište Finis Terrae, i to za Nestlé, pokazalo se da 70 posto ispitanika ima barem jednu lošu naviku, a česta je bila jedenje ispred televizora, računala ili mobitela.
Štetni učinci stvaranja ovakve loše navike jedenja pred ekranima vrlo su raznoliki, ali isto tako i značajni. Na primjer, ta navika povećava rizik od prekomjerne težine ili pretilosti osobe.
A kad djeca jedu pred ekranima…
Da se razumijemo, to što ćeš povremeno, u nekoj situaciji koja je izvanredna djeci dok jedu dopustiti da gledaju crtiće na televiziji ili glazbene spotove na mobitelu nije posebna drama. Ista je stvar i s tinejdžerima koji ponekad požele dok jedu pogledati svoje omiljene YouTubere. Svi imamo takve dane kad nam se jednostavno ništa drugo ne da i baš nam odgovara to napraviti tako.
Međutim, ako ovo postane pravilo, cijela priča postaje problematična. Odnosno, su obroci s pogledom na ekran češći nego oni bez, to postaje problem. A evo što se sve loše događa tada:
Prekid veze s hranom: Gubimo pojam o količini, okusu, teksturi i temperaturi hrane koju jedemo.
Povećan rizik od pretilosti: Na ovaj način naše se jedenje pretvara u impulzivno i nesvjesno jedenje, te tako ne biramo svjesno što niti koliko jedemo. Osim toga, ako smo usredotočeni na sadržaje koje gledamo ili slušamo, postaje nam teže dešifrirati osjećaj sitosti i samim time teže prestajemo jesti.
Povećava rizik od poremećaja prejedanja: Prejedanje je daleko češća pojava kada jedemo ispred ekrana, jer tada možemo unijeti veliku količinu hrane, a da to i ne primijetimo.
Povećan rizik od zaraze: Na ovo će mnogi odmahnuti rukom, ali činjenica je da su tehnološki uređaji izvor bakterija. Ako ih donosimo za stol i diramo ih dok jedemo, izlažemo se riziku od zaraze.
Kako spriječiti jedenje pred ekranom
Svaka obitelj ima svoja pravila i svoje stilove odgoja na svakom području. Neki su rigidniji, dok su drugi fleksibilniji i popustljiviji. Bez obzira na to kakav je slučaj kod vas, ove preporuke možeš prilagoditi svojim potrebama ako želiš spriječili djecu da jedu pred ekranima.
1. Budi primjer
Ovo je uvijek pravilo broj jedan za sve što želiš usaditi djeci. Znaš da djeca pažljivo promatraju što mi odrasli radimo. Osim toga, činjenica je da pridaju veću važnost našim djelima nego našim riječima. Stoga, ako odrasli u obitelji, na koje se žele ugledati, gledaju u ekran mobitela i provjeravaju društvene mreže za vrijeme ručka, za očekivati je da će to htjeti i oni. Dakle, ako želiš djeci zabraniti gledanje TV-a za vrijeme ručka – ne donosi mobitel za stol!
2. Stvori ugodnu atmosferu
A što ćete raditi ako ne gledate u ekrane? Pa komunicirati! Ovisno o obroku, povedite razgovor o tome kakav je kome bio dan, što se sve zanimljivo dogodilo, je li bilo kakvih nepravdi, je li se nekom nešto posebno lijepo dogodilo… Ili pokušaj sa zanimljivim pitanjima, kao što smo pisali ovdje. A možete i obrok iskoristiti za neki dugo odgađani obiteljski razgovor.
Osim toga, za ugodnu atmosferu jela možeš prezentirati na kreativan i djeci atraktivan način. Na taj način možeš u njima stvoriti osjećaj da vrijeme obroka može biti ugodno i zabavno, čak i bez prisutnosti ekrana.
3. Prakticiraj svjesno jedenje
Svjesno jedenje je zanimljiv pojam koji označava način jedenja kod kojeg se konzumacija hrane doživljava uz – mindfulness. Da, nema doslovne hrvatske riječi za to, ali manje-više smo svi već navikli na tu riječ. Radi se, dakle, o tome da se jedenje hrane prakticira uz uključivanj svih pet osjetila, te se tako na zdraviji način povezuje s hranom. Ova navika pozitivno utječe na emocije onih koji je prakticiraju, a ako ju prakticira cijela obitelj, to može uspostaviti sklad u obitelji za vrijeme obroka.
Obroci kao posebno vrijeme za obitelj
Kada djeca usmjere pažnju na ekrane, nisu svjesna onog što jedu i smanjuje im se sposobnost da cijene okuse, teksture, mirise ili boje hrane. Zato je važno u vrijeme obroka poticati komunikaciju među članovima obitelji. Važno je ručak i večeru svakoga dan doživljavati kao trenutke uživanja i mira.
