Alergije su nam postale potpuno normalna stvar, jer djeca u tako velikom postotku imaju alergije da se tome više ni ne čudimo. No, jedna skupina nije tome podložna, a znanstvenici se čude i traže razlog.
U današnjem svijetu alergije su gotovo neizbježne – pogađaju više od 3 milijarde ljudi, odnosno skoro 40 % svjetske populacije. Na primjer, prema nekim statistikama u SAD-u više od polovine djece ima barem jednu alergijsku dijagnozu. U Hrvatskoj je ta brojka oko 15 posto, prema nekima. Od astme, na primjer, u svijetu boluje oko 300 milijuna ljudi.
No postoji jedna skupina djece koja se potpuno izdvaja – djeca Amiša. Među njima, samo njih 7 % ima bilo kakvu alergiju, a astmu ima tek 1 do 2 %, u usporedbi s prosječnim američkim postotkom od 8 do 10 %.
Koja je njihova tajna?
Znanstvenici su tu tajnu krenuli otkriti u njihovim – štalama. Amiši, inače, kao što mnogi znaju barem iz filmova, zajednica poznata po jednostavnom, tradicionalnom životu. Žive od poljoprivrede, ne koriste modernu tehnologiju i žive u bliskom kontaktu s prirodom.
Znanstvenici su odlučili usporediti djecu Amiša s drugom sličnom zajednicom – Huteritima. Obje grupe imaju slične gene i životni stil, no dok Amiši gotovo uopće nemaju alergije, Huteriti imaju znatno višu stopu.
U čemu je razlika?
“Kod Huterita djeca i trudnice ne idu u štale. Amiška djeca su odmalena stalno među kravama,” objasnila je genetičarka Carole Ober s Sveučilišta u Chicagu.
Može li odgovor biti u prašini? Znanstvenici su uzeli uzorke prašine iz kuća obiju zajednica. Pokazalo se da prašina iz amiških kućanstava sadrži čak sedam puta više mikroba. Zatim su proveli test na miševima – oni koji su udisali "amišku" prašinu pokazali su znatno manju upalu dišnih puteva kad su izloženi alergenima, dok "huteritska" prašina nije imala isti učinak.
Jedini zaključak do kojeg su mogli doći znanstvenici jest da redovita i rana izloženost mikroorganizmima iz štala utječe na dječji imunitet tako da on kasnije ne reagira prekomjerno na pelud, hranu i druge alergene. Ovaj fenomen dobio je naziv 'farm effect'.
U studiji iz 2023. znanstvenici su identificirali i posebne proteine u toj prašini – oni služe kao "prijevoznici" koji uvode korisne mikrobe i biljne molekule u dišne puteve i reguliraju imunološki odgovor.
“Ovi tragovi o porijeklu 'farm efekta' vode nas prema prevenciji alergija,” rekla je dr. Kirsi Järvinen-Seppo, stručnjakinja za dječje alergije.
Danas alergije uglavnom liječimo tek kad se već pojave – antihistaminicima, pumpicama i dijetama. No već dugo se pretpostavlja da je rješenje zapravo u prevenciji, i to tamo gdje najmanje očekujemo – u prašnjavim štalama punim krava i mikroba.
