Znate li što vaše dijete radi od trenutka kada ga ujutro ostavite u vrtiću do vašeg povratka kasno poslijepodne? Pedagoginja Biljana Vidačić opisala nam je kako izgledaju igra, odmor i obroci u jaslicama i vrtiću
Iako postoje određene zakonske smjernice, svaki vrtić sam donosi svoj plan i program rada, tako da se dnevne aktivnosti razlikuju od vrtića do vrtića, od odgojne skupine do odgojne skupine, ovisno o interesima i individualnim potrebama djece, ističe pedagoginja Biljana Vidačić, koju smo zamolili da nam opiše jedan tipičan dan u vrtiću, odnosno jaslicama.
"Radno vrijeme gradskih predškolskih ustanova, u pravilu, traje od 7 do 17 sati, ali se prilagođava utvrđenim potrebama roditelja organiziranjem programa od 5 do 20 sati. Redovni rad odgojnih skupina najčešće započinje ujutro oko 7.30 jer je prije tog vremena manje djece s kojom, ovisno o organizaciji pojedinog vrtića, radi jedan dežurni odgajatelj. Iako redovni rad odgojnih skupina završava obično oko 16.30 jer većina roditelja dođe po djecu, popodnevna dežurstva se organiziraju ovisno o potrebama roditelja. Važno je naglasiti kako djeca ne bi smjela u vrtću boraviti dulje od 10 sati", kaže pedagoginja.
Bez čvrstog rasporeda i strogih pravila
Budući da se danas u vrtićima izbjegavaju previše stroga i kruta pravila, te se nastoji djeci i roditeljima osigurati kvalitetan odgoj i obrazovanje u vremenu provedenom izvan obitelji, nema propisa o tome kada dijete treba stići u vrtić, ali su preporuke da to bude najkasnije do 9 sati, kako bi se što lakše uključilo u dnevne aktivnosti. Prilikom dolaska u vrtić, kaže Biljana Vidačić, odgajatelj individualno dočekuje svako dijete i kratko razmjenjuje najvažnije informacije s osobom koja ga je dovela.
Vrijeme doručka obično je od 8 do 9 sati pa kako koje dijete dođe, najprije doručkuje, a onda odlazi u neki od takozvanih centara aktivnosti - tematskih kutića koji su opremljeni različitim materijalima s kojima se dijete može igrati, a to su, primjerice, građevinski, obiteljski ili istraživački centar.
"Generalno se suvremena pedagogija odmaknula od klasičnih, čvrsto strukturiranih zajedničkih aktivnosti u kojima duže vrijeme mora sudjelovati cijela grupa. No, to nikako ne znači da zajedničkih aktivnosti u vrtiću uopće nema, već samo da se one organiziraju po potrebi, primjerice kada započinje neki tematski projekt ili kada odgojitelj želi s djecom porazgovarati o nekoj važnoj temi poput pravila ponašanja, i da se u istu ne mora nužno uključiti baš svako dijete ukoliko se u tom trenu bavi nekom drugom konstruktivnom aktivnošću. Danas je standard takav da je djeci uvijek na raspolaganju više aktivnosti u različitim centrima ili kutićima pa ona sama biraju kada će se i koliko dugo nečime baviti. To i odgajatelju pruža mogućnost da se po potrebi individulano više posveti jednom djetetu ili manjoj grupi djece, a djecu koja su se sama 'udubila' u neku igru ne prekida se bez potrebe", objašnjava pedagoginja.
Svaki dan igra na otvorenom
U ovakvoj igri obično prođe vrijeme do 10 ili 10.30, kada je vrijeme za užinu. To je najćešće voće, koje se u nekim vrtićima posluži odmah nakon doručka pa si ga djeca mogu sama uzeti kad požele. "Vrijeme za užinu trebalo bi isto biti fleksibilno, tako da bi odgojitelj trebao suptilno pozvati dijete koje je u tom trenutku posve predano nekoj svojoj aktivnosti, na primjer građenju dvorca, a ne ga naprasno prekidati. Djetetu se kaže da je voće stiglo pa kada završi može se poslužiti", napominje naša sugovornica.
Nakon užine, vrijeme je za svakodnevni boravak na zraku. Djeca tada obično odlaze u dvorište i slobodno se igraju na različitim spravama ili pak odgajatelji organiziraju zajedničke igre, poput štafete. Vrijeme izlaska i dužina boravka na otvorenom prilagođavaju se godišnjem dobu i vremenskim prilikama, pa se u nekim vrtićima ljeti sve aktivnosti već od doručka sele u dvorište, gdje djeca prvode cijelo prijepodne.
Ručak je prilika za razvoj samostalnosti
Između 11 i 11.30 obično se vraćaju u vrtić, peru ruke i pripremaju se za ručak. Tijekom ručka, kaže pedagoginja, njeguje se kultura blagovanja i ujedno se potiče samostalnost djece u skladu s procjenom odgojitelja i dobi djece, ali i jelu koje je toga dana na jelovniku. Djecu se potiče da samostalno peru ruke, postave stol i serviraju jelo, te nakon jela odnesu svoj pribor na za to predviđeno mjesto.
"Djeca bi sama trebala izabrati što i koliko žele uzeti za jelo, a odgajatelji bi trebali dati poticaj kada vide da dijete nešto ne želi ni probati. Kada mu se omogući ovakva samostalnost, dijete dobiva priznanje da nešto može samo i osjeća se važno, što onda utječe i na njegovo cjelokupno ponašanje."
Odmor ne mora značiti spavanje
Nakon jela, djecu se potiče da sama pospreme stol, operu ruke i pripreme se dnevni odmor. To danas ne podrazumijeva isključivo spavanje ili mirno ležanje u zamračenoj prostoriji, već dijete može odmarati i primjerice listati slikovnice, ili se baviti nekom drugom mirnom aktivnošću u vremenu dok se druga djeca odmaraju.
"U jasličkim grupama u pravilu sva djeca u vrijeme dnevnog odmora spavaju, jer im je to najčešće s obzirom na dob potrebno, ali se prate i njihovi individulani ritmovi pa obično postoji neki mirni kutić u kojem se dijete može odmarati i u ostatku dana", kaže Biljana Vidačić.
Kad se dijete probudi, dobije drugu užinu - jogurt, kruh s namazom ili nešto slično, a ako je lijepo vrijeme, nakon toga se ponovno ide van. Ako ostanu unutra, djeca se sada najčešće opet igraju u različitim centrima aktivnosti, po svom izboru i tako dočekuju roditelje.
Više o vrtiću i jaslicama potražite u specijalu "Vrijeme je za vrtić"!
