Trudnoća Trudnica 8314 prikaza 21. siječnja 2020.

Dječja imena inspirirana starohrvatskom mitologijom

Foto: Guliver/Shutterstock
klokanica postala miss7mama.24sata.hr

Tražiš li ime za svog sina ili kćer, možda ti se svidi neko od ovih posebnih, povijesnih i starohrvatskih imena

Muška imena

DAVOR – Starohrvatski bog rata. Davor (Rugovit) je mitologijsko biće iz hrvatske/slavenske mitologije i označava boga rata. Ovo božanstvo navodno je imalo sedam glava i sedam mačeva za pojasom te osmi mač u rukama. 

DOMAGOJ – Izvedeno od riječi „doma“ sa značenjem dom i "goj“ sa značenjem mir. Također označava i starohrvatsko kućno božanstvo. 

DUBRAVKO – Prema jednom predaji Dubravko je bio prvi muškarac na svijetu koji je nastao tako da je bog Svarog udahnuo život hrastu. Prva žena je pak nastala iz stabla lipe. Stara hrvatska riječ za hrast je dub, od čega dolazi i ime grada Dubrovnika te brojnih Dubrava, a hrast i lipa dva su najsvetija starohrvatska drveta.

LOBEL – Jedan od petorice legendarnih braće koji su zajedno s dvije sestre Hrvate početkom 7. stoljeća doveli na Jadran “iza visokih gora Karpata”.

Najpopularnija imena u Hrvatskoj u posljednjih 100 godina

PERUN – Starohrvatski bog groma i munje, bog gromovnik. Vozi se u kočiji koju vuku jarci, a naoružan je moćnom sjekirom ili maljem, ali i mitskim zlatnim jabukama. Njegovo sveto drvo je hrast, a životinja orao. Jedno od najobožavanijih starohrvatskih božanstava. Spomen na njega se očuvao diljem hrvatskih zemalja u brojnim mjestopisima, običajima i vjerovanjima.

STRIBOR – Starohrvatsko božanstvo vjetra.

SVANIMIR – Starodrevno božanstvo koje se spominje u nekim predajama, a povezano je sa svjetlošću, osvitom zore i svanućem.

SVARUN – Drugo ime starohrvatskog boga vatre i neba Svaroga. Zanimljiva je priča o tzv. Svarog trenutku. To je trenutak u kojem je sve jasno bez riječi, npr. trenutak kad se dva borca na bojištu gledaju oči u oči.

 | Author: Guliver/Shutterstock Foto: Guliver/Shutterstock

Ženska imena

BOJANA – Starohrvatska božica pobjede u nekim predajama.

BUGA – Jedna od dviju sestara koje su zajedno s petoricom braće “iza visokih gora Karpata” vodile Hrvate u pohodu na Jadran početkom 7. stoljeća. Druga sestra je bila Tuga, a obje se opisuju kao djevojke duge plave kose te izuzetne ljepote.

DANICA – U starohrvatskoj mitologiji Danica je Sunčeva mlađa sestra ili kćerka. Ona je svijetla božica sutona i zaštitnica ljudskoga sna. Poznati je lik iz narodnog pjesništva.

Možda te zanima... 8 stvari na koje moraš paziti kad biraš ime za bebu Trudnoća

DIVA – Dolazi od riječi djeva (djevojka) ili je skraćeno od starog hrvatskog imena Divna. Može dolaziti i iz latinskog jezika u kojem znači žensko božanstvo, božica. 

LADA – Starohrvatska božica ljeta, ljubavi, sklada i ljepote. Jedna od najštovanijih slavenskih i hrvatskih boginja čiji se spomen i do danas očuvao u narodnim pjesmama i običajima. Djevojke joj se mole za ljepotu, a momci obraćaju u vremenima ljubavne patnje. Njena koža je bjelja od snijega, a kosa joj je zlatna i ukrašena vijencem od crvenih ruža.

LELA – Starohrvatska božica šuma koja se brine o šumskim stvorenjima. Poneki puta se javlja u liku divlje šumske djevojke. Često se poistovjećuje s boginjom Ladom te dovodi u vezu s imenom Jelena.

MORANA – Starohrvatska božica plodnosti, zaštitnica žena, ali i smrti, snijega, zime i leda. Zamišljana je kao žena čudesne ljepote.

SLAVA – Starohrvatska božica časti, junaštva, slave i pobjede.

Možda te zanima... 10 prekrasnih tradicionalnih imena koja zaslužuju staru slavu Trudnoća

TIHANA – Spominje se u drevnim predajama Bijelih Hrvata kao božica sreće. Ime joj se izvodi iz pridjeva “tiha”.

TUGA – Jedna od dviju sestara koje su zajedno s petoricom braće “iza visokih gora Karpata” vodile Hrvate u pohodu na Jadran početkom 7.-og stoljeća. Spominje se kako je po dolasku na Jadran vladala Poljicama podno Mosora gdje je sagradila svoje dvore znane kao Tugini dvori. Prema predaji od nje potječe staro hrvatsko pleme Tugomirića. Druga sestra iznimne ljepote je bila Buga koja je vladala prostorima uokolo Buškog blata u današnjoj Bosni i Hercegovini, a Buško blato i današnje jezero su po njoj dobili ime.

VESNA – Starohrvatska božica proljeća. Zamišljana je kao djevojka čudesne ljepote s cvijetom u kosi koja svijetu donosi živost i radost, u lijevoj ruci drži buket cvijeća, a na kažiprstu desne ruke stoji joj lastavica. Njena kultna mjesta su uvijek bila pored vode budući da je voda izvor života.

5 znakova da si odabrala najbolje ime za svoju bebu

VIDA – Starohrvatska božica bračne sloge. Ime joj se izvodi iz imena svetog Vida koji se pak povezuje sa starohrvatskim bogom Svantevidom.

ZORA (ZORANA, ZORJA, ZARJA) – Starohrvatska božica praskozorja i povečerja. Svako jutro ona otvara dveri neba za izlazak Sunca.

ŽIVA (ŽIVANA) – Starohrvatska božica plodnosti i života. Njena kosa je zlatna, boje žitnog klasja, u jednoj ruci ima jabuku, a u drugoj jagode, piše Karlovački.info. 

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.