Glavna primalja varaždinskog rodilišta Erika Spirić objašnjava što je točno pupčana vrpca, zbog čega ju je dobro prerezati tek kada prestane pulsirati te kako izgleda postupak uzimanja krvi iz nje za pohranu matičnih stanica u privatnoj ili javnoj banci
Pupkovina ili pupčana vrpca je snop krvnih žila koji povezuje majku i dijete preko posteljice. Dugačka je oko 50 centimetara, izlazi iz posteljice, prolazi kroz amnijsku tekućinu koja se nalazi u amnijskoj opni i završava na sredini djetetovog abdomena. Oblikuje se već u prvim danima trudnoće, odmah nakon što se oplođeno jajašce usadi u maternicu.
Pupkovina, koja je povezivala majku i plod tijekom trudnoće, nakon poroda se podvezuje i presijeca. Tako nestaje fizička spona koja je povezivala majku i dijete tijekom devet mjeseci i omogućavala osobito privilegiran odnos, kojem nakon poroda zauvijek svjedoči njegov ožiljak - pupak.
Prednosti odgođenog rezanja pupkovine
Nakon rođenja djeteta pupkovina nastavlja pulsirati. Vrijeme koje je potrebno da pupkovina prestane pulsirati se individualno razlikuje, može trajati i više od pet minuta. Neprerezana pupkovina djetetu pruža dodatni kisik dok se srce i pluća prilagođavaju promjeni disanja, od onog u vodenom okruženju putem kojeg je dobivalo hranu iz majčina krvotoka, na okruženje u kojem se pluća moraju širiti i početi udisati zrak. Dok pupkovina još pulsira novorođenče bi trebalo biti na majčinu trbuhu ili u njenom naručju dok oboje prolaze najduhovnije promjene u svojim životima. Do rezanja pupkovine, to je posljednja veza majčina tijela s djetetom. Fiziološki prvo bi se trebalo dogoditi rođenje, kontakt majke s djetetom i tek onda rađanje posteljice.
Ranim klemanjem pupkovine (od 0-30 sekundi) novorođenče ostaje bez 54-160 ml krvi, a povećan je i rizik od anemije u djetinjstvu. Ako se pupkovina klema kasnije (od 4 minute do prestanka pulsiranja) dolazi do transfuzije krvi prema djetetu sa stvaranjem depozita oko 50 mg željeza, što prevenira kasnije anemije.
Svjetska zdravstvena organizacija je dala smjernice o kasnijem podvezivanju pupkovine: "Ne postoji rutinska praksa koja opravdava odvajanje majke od djeteta" te: "Odgođeno ili izostalo rezanje pupkovine fiziološki su postupci, rano rezanje predstavlja invazivni postupak koji treba biti opravdan”, kojih bi se primalje trebale pridržavati, a u nekim izvanrednim situacijama, kao što je hitna reanimacija, pupkovina će se morati klemati rano.
Kako se medicina razvija, tako su i sve veće mogućnosti liječenja raznih bolesti matičnim stanicama prikupljenim iz pupkovine. Žene u Hrvatskoj mogu pohraniti matične stanice u privatnu banku za vlastite potrebe ili u banku krvi za javne potrebe "Ana Rukavina", a hrvatska rodilišta imaju certifikate za vađenje krvi za matične stanice iz pupkovine.
Kada vađenje krvi za pohranu nije moguće?
Krv iz pupkovine mogu donirati zdrave trudnice bez obzira na način poroda. Porod treba biti nakon 37. tjedna, jer prije toga je i količina krvi u posteljici mala i manja je šansa prikupiti je dovoljno. Trudnoća mora biti jednoplodna. Uvjet jednoplodne trudnoće je iz dva razloga: kod višeplodne trudnoće postoji mogućnost zamjene uzoraka i tada su i posteljice manje, s manje krvi za prikupljanje. Kontraindikacije za darivanje krvi iz pupkovine su:
- Postojanje infekcije
- Rizična ponašanja, način života ili medicinske procedure koje su mogle dovesti do infekcije
- Hematološka/zloćudna bolest
- Nasljedna bolest koja može naštetiti primatelju
Ako se roditelji odluče za pohranu matičnih stanica za privatne potrebe, od banke krvi dobit će sve potrebne informacije, kao i set za vađenje koji će prilikom dolaska u rađaonicu predati primalji. Primalja će nakon porođaja izvaditi krv iz pupkovine, označiti vrećicu, uzorke krvi i izvješća te pripremiti vrećicu za transport, koji se privatno organizira.
Pročitajte kako izgleda postupak za pohranu u banci Vita 34!
Postoji i mogućnost pohrane krvi iz pupkovine na trošak HZZO uz odobrenje tima za transplantaciju, ako u obitelji postoji medicinska indikacija, primjerice, ako je bolestan brat ili sestra, uzimaju se matične stanice iz pupkovine sadašnjem djetetu. Treba se putem liječnika-hematologa obratiti transplantacijskom timu s molbom. Sve informacije se mogu dobiti i na Zavodu za transfuziju na Rebru.
Doniranje krvi u javnu banku
Ako roditelji odluče donirati krv iz pupkovine, informacije i formulare mogu dobiti u banci krvi, kod odabranog ginekologa te u rodilištima gdje će obavljati određene pretrage pod kraj trudnoće. Sva rodilišta koja imaju ugovor s Bankom krvi za javne potrebe "Ana Rukavina" imaju dovoljan broj formulara i setova, a i transport organizira banka krvi u suradnji sa City Expressom. Jedini je nedostatak što City Express ne radi nedjeljom i praznikom, tako da se krv u rodilištima vadi od nedjelje u 15 sati do petka u 14 sati, a subotom, nedjeljom i blagdanom se ne vadi, osim ako roditelji žele krv u banku krvi dostaviti sami.
Prema uputama Banke krvi za javne potrebe "Ana Rukavina", krv za matične stanice se mora izvaditi brzo, u vremenu od pet minuta nakon porođaja. Cilj je dobiti dovoljnu količinu krvi i dovoljan broj matičnih stanica. Najmanja količina krvi je 80 ml. Nikada nije sigurno da će uzorak krvi koji je izvađen biti dobar za pohranu. Uvijek može biti ili premalo krvi ili premali broj matičnih stanica ili može biti kontaminiran uzorak. To ne možemo znati unaprijed.
Aktivnosti prikupljanja krvi iz pupkovine se provode prema važećim zakonskim propisima Republike Hrvatske i međunarodnim standardima. Doniranje matičnih stanica plemenit je čin, kojim ćemo zasigurno nekome pomoći, no treba imati na umu da se u tom slučaju ne može čekati da pupkovina prestane pulsirati, već se ona podvezuje nakon prve minute, a u nekim rodilištima već u prvoj minuti nakon poroda.
Roditelji moraju biti upoznati s prednostima kasnog klemanja pupkovine, ali i o mogućnostima liječenja matičnim stanicama krvi prikupljene iz pupkovine. Odluku hoće li tu krv dobiti ovo tek rođeno dijete ili će ju pohraniti za budućnost moraju roditelji donijeti sami, a primalja će poštivati želje roditelja i napraviti ono što roditelji odluče.
