Trudnoća Porođaj 1211 prikaza 15. listopada 2014.

Kako porod utječe na imunitet i zdravlje djeteta?

mama beba
Foto: Thinkstock
klokanica postala miss7mama.24sata.hr

Tijekom trudova i poroda, poseban koktel bakterija prenosi se s majke na dijete u porođajnom kanalu. Kako beba kreće prema izlazu, prima majčine bakterije iz rodnice, prekrivena je bakterijama, okupana u njima, guta bakterije

Procijenjeno je da naše tijelo sadrži deset trilijuna ljudskih stanica, a da u njemu živi oko 100 trilijuna mikroba. Dakle, 90% posto nas čine mikrobi, a 10% stanice sisavaca. 

Mikrobiom čovjeka

Mikrobni dio nazivamo našim mikrobiomom, a to su svi organizmi koji žive u ljudskom tijelu: bakterije, gljivice, virusi, protozoe. To su organizmi koji žive u i na nama, i kojima smo mi dom. Znanstvenici procjenjuju da oko 1000 vrsta živi u našim crijevima, oko 700 u ustima, oko 300-400 u rodnici, oko 700 u koži.

Odnos između bakterija i ljudskih stanica baziran je na kooperaciji i suradnji. Mi tim bakterijama pružamo dom, stanište, a bakterije nama zauzvrat pružaju zaštitu. Njihova važna pomoć u tome da funkcioniramo kao ljudska bića ne bi se trebala podcjenjivati. Bakterije pomažu u regulaciji našeg metabolizma i one igraju ključnu ulogu uspostavljanja našeg imunološkog sustava.

Narušena ravnoteža

Život je u svom najzdravijem obliku ekosustav, raznolikost vrsti koje koegzistiraju, koje žive u ravnoteži. No kad je sklad poremećen i ravnoteža narušena, ili kad se raznolikost vrsta smanji, ekosustav je podložniji bolestima. Način na koji živimo dramatično se promijenio te znanstvenici sada pretpostavljaju da to utječe na naš ekosustav i smanjuje raznolikost mikroba čija je važna uloga bila da nas štite. Naš drevni mikrobiom koji nas je štitio od mnogih bolesti propada, a jedan od uzroka je moderan način života: klorirana voda, malobrojne obitelji, rođenje carskim rezom, pretjerana upotreba antibiotika i antibakterijskih sredstava za pranje i čišćenje.

Porod - prvi susret sa svijetom bakterija

Ključno vrijeme sijanja našeg mikrobioma događa se tijekom poroda. Priprema za temelj bakterijskog ekosustava kod bebe započinje u majčinoj utrobi tokom trudnoće. Nova istraživanja navode mogućnost da mali broj bakterijskih zajednica živi u posteljici, te da je moguće da bakterijske kolonije postoje i u maternici. No najvažniji trenutak sijanja događa se pri porodu. U tjednima i danima koji prethode porodu, ključne bakterije skupljaju se u majčinoj rodnici i dojkama. Zatim, tijekom trudova i poroda, poseban koktel bakterija prenosi se s majke na dijete u porođajnom kanalu. Kako beba kreće prema izlazu, kroz porođajni kanal, prima majčine bakterije iz rodnice. Beba je prekrivena bakterijama, okupana je u njima, guta bakterije. I to je bebin prvi susret sa svijetom bakterija, svijetom u kojem svi mi živimo. To je temeljni mikrobiom za tu bebu.

Dr. Rodney Dietert, profesor imunotoksikologije na Cornellu, vjeruje da je ovaj mikroskopski proces koji se odvija tijekom poroda od kritične važnosti za buduće zdravlje. Kada se beba spušta porođajnim kanalom tijekom vaginalnog poroda, to je glavni događaj sijanja. Crijevni su mikrobi od presudne važnosti u razvoju imunološkog sustava i sposobnosti da uspješno razgradimo različite hranjive sastojke i kemijske spojeve iz okoline.

Dojenje i kontakt kožom na kožu

Sljedeća faza mikroskopskog prijenosa mikroba događa se tijekom kontakta kožom na kožu. Neposredan kontakt kožom na kožu omogućuje prijenos bakterija s majčine kože na bebinu, a važan je i za druge hormonalne i biološke procese. Kako bi mikrobi netom zasijani u bebinim crijevima bujali, nužno je da se uspostavi dojenje. Majčino mlijeko vrlo je složena supstanca, sjajno dizajnirana da bebi osigura sve što joj je potrebno: određene imunološke tvari, antitijela, mikrobe s vlastitog grudnog tkiva, itd. No majčino mlijeko sadrži i sve što je potrebno mikrobima koji su neposredno prije zasijani u bebinim crijevima tj. priskrbljuje i šećere, oligosaharide. Znanstvenike je dugo zbunjivala prisutnost tih ugljikohidrata u majčinom mlijeku, jer ih beba ne može probaviti. Ali zato mikrobi mogu! Tek su nedavno znanstvenici otkrili da ti šećeri postoje u mlijeku kako bi nahranili novozasađene bakterije u bebinim crijevima.

Majčino je mlijeko najbolja hrana za bebu i bebine mikrobe, te je dojenje nakon 6. mjeseca, tj. produljeno dojenje, doista važno jer majčino mlijeko sadrži šećere koji pomažu bebinim mikrobima da sazriju. Od velike je važnosti nahraniti optimalno zasijan bebin mikrobiom. Ako se ta prirodna uloga dojenja prekine moguće je da se remeti edukacija bebinog imunološkog sustava.

Formiranje imunološkog sustava

Kod tek rođene bebe imunološki sustav potpuno je neiskusan. Bebin imunološki sustav u razvoju mora naučiti koje su bakterije dobre, koje treba tolerirati, a koje su bakterije štetne, koje treba napasti. Znanstvenici otkrivaju da su razvoj crijevne mikroflore novorođenčeta  i razvoj njegova imunološkog sustava povezani. Prve bakterije koje dođu u bebina crijeva pokreću ovaj proces. One postavljaju temelje bebina imuniteta. Znanstvenici vjeruju da imunološki sustav ima samo jednu šansu za to, za optimalno buduće zdravlje. Ukoliko se taj proces poremeti, a od ključne je važnosti na početku života, kasnije možemo imati posljedice.

Trebamo naše mikrobe pri porodu ili netom nakon poroda jer se upravo tada mora odviti trening imunološkog sustava. Možda je moguće korigirati ravnotežu mikroba uzimanjem probiotika kasnije tijekom života, no to ne rješava problem imunološkog sustava. Ukoliko imunološki sustav ne sazrije ispravno, to može uzrokovati nepredvidive reakcije i stvaranje bolesti kasnije u životu. Posljedica toga je da bi naša djeca mogla biti podložnija bolestima. Znanstvenici pretpostavljaju da je to ono što se događa bebama rođenima carskim rezom, jer se zaobilazi proces u kojem su bebina crijeva zasijana mikrobima iz majčinih crijeva i formirana pri rođenju putem vaginalnog poroda. Uz to, majka je izložena lijekovima ili antibioticima koji će utjecati na njene i bebine mikrobe.

Najvažnija stvar koju možemo pružiti zdravoj bebi za cijeli život  jest da omogućimo da se sijanje mikroba dogodi u potpunosti pri porodu vaginalnim putem, omogućimo kontakt kože na kožu i da se mikrobi podrže putem produženog dojenja. Ovo bi trebalo pisati na svakom planu poroda!  

Nefunkcionalni imunitet

Ukoliko je zasijavanje mikrobioma u djetetu onemogućeno,  imunološki sustav ne sazrije pravilno te se metabolizam mijenja. Znanstvenici su nedavno otkrili da nefunkcionalan imunitet i promjene u metabolizmu doprinose razvoju bolesti poput astme, dijabetasa tipa-1, celijakije, pretilosti, autoimunih bolesti te ostalih kroničnih nezaraznih bolesti.

Ono što u potpunosti nedostaje trenutnim programima koji se bave prevencijom i liječenjem navedenih bolesti  jest svijest o povezanosti načina na koji rađamo s povećanim rizikom obolijevanja od bolesti vezanih za imunitet kojem su naša djeca izložena kasnije tijekom života. Ukoliko nastavimo sa smanjivanjem naše bakterijske raznolikosti, naša bi djeca mogla postati sve podložnija zaraznim bolestima.

 Izvor: dokumentarac Microbirth, www.microbirth.com

  • Avatar Madrugada
    Madrugada

    Znaci li to da su djeca rodjena   carskim rezom podložnija imunoloskim bolestima.Postoje li istraživanja?

  • majica4

    Zanima me sto se dogada kad dijete prolazi kroz porodajni kanal u kojem postoje gljivice - vaginalna candida? Naime, s trudnocom mi se poremetila vaginalna flora i iscjedak upucuje na candidu. Do trudnoce nikad nisam imala problema s tim. Da li te bakterije utjecu na bebu i koje su mozebitne posljedice? Ako netko ima vise saznanja o tome, bila bih zahvalna na savjetu...

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.