Probiotici pomažu kod prehlade i gripe, proljeva i terapije antibioticima, a učinkovita su terapija i za dojenačke kolike
Nakon respiratornog, probavni sustav je drugi najveći entitet koji povezuje organizam s vanjskim svijetom. Budući da svakoga dana probavni sustav prima značajne količine hrane i tekućine, postoji i opasnost od unosa raznih otrova i patogenih organizama koje, zajedno s velikom količinom bezopasnih antigena, „nadzire“ crijevni imunološki sustav.
Uloga probavnog sustava je razgraditi hranu do manjih sastojaka te apsorbirati nutrijente od kojih organizam može imati koristi, ali i istovremeno eliminirati tvari koje su potencijalno rizične za zdravlje. Bakterije probavnog sustava neophodne su za njegovu normalnu fiziološku funkciju, no neke mogu biti i potencijalno patogene. Disbioza se javlja kada je ravnoteža crijevne bakterijske mikroflore narušena, odnosno, kada „dobre“ i „loše“ bakterije nisu u ravnoteži što može izazvati metabolički ili imunološki odgovor domaćina.
Učinkovita obrana od gripe i prehlade
Manja učestalost infekcija i smetnji u probavnom sustavu u dojene djece djelomično može biti objašnjena razlikama u mikroflori dojene djece i djece hranjene dojenačkim mlijekom.
Spoznaje prema kojima bifidobakterije i laktobacili u crijevima štite od potencijalno patogenih mikroorganizama i tako djeluju kao dio crijevne obrambene barijere, pridonijele su inicijativi za uključivanje probiotika u dojenačka mlijeka i njihovu primjenu kao dodatka prehrani u najranijoj dobi. Pri tome je ustanovljeno da specifične bifidobakterije i laktobacili, primijenjeni oralno, uspješno nastanjuju probavni sustav dojenčadi i male djece. U nekim slučajevima, broj bifidobakterija može doseći vrijednosti slične onima u dojene djece, a suplementacija bifidobakterijama u prijevremeno rođene djece također povoljno modificira crijevnu mikrofloru dojenčadi.
Utjecaj probiotika na zdravlje djece čini se intrigira sve više znanstvenika širom svijeta. Ispitivanjem učinka probiotika na pojavu gripe i prehlade kod predškolske djece, ispostavilo se kako svakodnevna konzumacija probiotičkih bakterija u zimsko doba može smanjiti pojavu tipičnih simptoma prehlade kao što su začepljen nos, povišena temperatura i kašalj. Spomenuta studija testirala je utjecaj dvije vrste bakterija, Lactobacillus acidophilus i Bifidobacterium animalis, a autori zaključuju kako najučinkovitiju obranu od gripe i prehlade pruža istovremeni unos oba probiotička soja.
Terapija za dojenačke kolike
Studija talijanskih znanstvenika pod vodstvom Francesca Savinoa objavljena prije dvije godine pokazala je da primjena probiotičke bakterije Lactobacillus Reuteri Protectis značajno smanjuje plač dojenčadi zbog dojenačkih kolika.
Pod vodstvom znanstvenika sa Sveučilišta Turin, istraživanje provedeno na 50 dojenčadi (do 3 mjeseca starosti) tijekom 21 dan, pokazalo je kako dnevno davanje 108 CFU laktobacila značajno skraćuje dječji plač, odnosno smanjuje crijevne kolike (grčeve) koje ga uzrokuju. Prvih tjedan dana suplementacije vrijeme plača se smanjilo sa 300 na 95 minuta dnevno, a pri trotjednoj suplementaciji brojka minuta plača spala je na svega 35 min dnevno!
S obzirom na to da su kolike i posljedični plač najčešća problematika prvog dojenačkog tromjesečja, te da zahvaća gotovo 30% djece, ovakav prirodan način prevencije mogao bi naći značajno mjesto u terapijskim opcijama.
Skraćuju trajanje proljeva
Rastući broj istraživanja svjedoči o terapijskim svojstvima probiotika. U tom kontekstu, dobro dokumentirani učinci probiotika su manja učestalost i kraće trajanje proljeva vezanih uz infekciju bakterijom Clostridium difficile, infekciju rota-virusom, te manja učestalost putničkih proljeva.
Stoga se može reći da probiotici posjeduju preventivno i terapijsko djelovanje na nekoliko vrsta proljeva različitih uzroka. Ta povoljna djelovanja probiotika dokazana su za više vrsta probiotičkih sojeva, poglavito iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium. U studijama je istraživana njihova medicinska uporaba, bilo kao jedan, izolirani soj ili kao mješavina više sojeva.
Prevencija zaraze rota virusom
Rezultati objavljenih kliničkih studija pokazali su kako je korist davanja probiotika zdravoj djeci u svrhu prevencije akutnih gastrointestinalnih infekcija skromna. Većina studija provedena je u zajednicama poput vrtića i jaslica, a najčešći uzročnik akutnih proljeva u djece bio je rotavirus. Korišteni su probiotički sojevi LGG, Streptococcus thermophilus, Lactobacillus casei, Bifidobacterium lactis ili Lactobacillus reuteri u kombinaciji s mlijekom, dojenačkim pripravkom ili kao dodaci prehrani.
Rezultati metaanalize primjene probiotika za prevenciju akutnog rotavirusnog gastroenteritisa u dječjim vrtićima pokazali su kako je potrebno tretirati sedmoro djece s LGG-om kako bi se prevenirao rotavirusni gastroenteritis kod jednog djeteta. Pregledom brojnih studija može se zaključiti da nema dovoljno potvrda za primjenu rutinske primjene probiotika za prevenciju dijareje izazvane rotavirusom. To ne znači da u određenim situacijama primjena probiotika nije korisna, no ipak se više nade polaže u cjepivo protiv rotavirusa.
Primjena u početnoj fazi bolesti
Dobro dizajnirani klinički pokusi provedeni na zdravoj djeci ukazali su na terapijski potencijal probiotika u djece s akutnim infektivnim proljevom. U jednoj placebo kontroliranoj kliničkoj studiji, primjena LGG-a je značajno skratila trajanje rotavirusne dijareje prosječno za 40 sati. Primjena probiotika skratila je i potrebno trajanje intravenske rehidracije za prosječno 18 sati. Nekoliko različitih sustavnih pregleda studija pokazali su da postoji korist primjene probiotika u terapiji akutnog infektivnog proljeva u djece. Ti pregledi pokazuju kako probiotici smanjuju broj proljevastih stolica i trajanje proljeva za prosječno 1 dan. Također, pokazuju da su te blagodati ovisne o primijenjenom soju, do danas se najučinkovitijim sojem smatra LGG, a učinak je ovisan o dozi, odnosno bilježi se kod doza većih od 1010 CFU. Probiotici su učinkovitiji kada se primijene u početnoj fazi bolesti, posebice kod virusnih gastroenteritisa. Stoga se može zaključiti da postoji korist primjene probiotika, posebice LGG-a kada se primijeni u ranoj fazi bolesti.
Pomoć kod terapije antibioticima
Brojne analize studija pokazuju da primjena probiotika u prevenciji proljeva izazvanih antibioticima ima blagotvoran učinak. Obično se terapija probioticima započinje istodobno s terapijom antibioticima (konkretno u slučaju liječenja respiratornih infekcija), no pritom između uzimanja antibiotika i probiotika treba biti razmak od 3 sata. Terapija antibioticima u usporedbi s placebom smanjila je rizik pojave proljeva izazvanih antibioticima od 28,5 – 11,9 posto. LGG, Bifidobacterium lactis, Streptococcus thermophilus i Saccharomyces boulardii najčešće su korišteni sojevi u tim istraživanjima.
Djeca u tim studijama primala su ili dojenačke mliječne pripravke obogaćene probioticima ili su im davani dodatni probiotici u pripravcima. Prema jednoj objavljenoj metaanalizi, terapija probioticima značajno smanjuje rizik od dijareje izazvane antibioticima u usporedbi s placebom. Dobar učinak pokazala su oba korištena soja – i Saccharomyces boulardii i LGG. Stoga je zaključak da je probiotike uputno koristiti u svrhu prevencije proljeva izazvanih antibioticima. S druge strane, učinkovitost probiotika u terapiji proljeva izazvanog antibioticima nije potvrđena.
