COVID nam je dao misliti u svakom pogledu, a iako smo sad već na neki način daleko od tog razdoblja panike, posljedice gledamo i gledat ćemo još dugo – bili mi svjesni poveznice ili ne.
Iako se trudimo zaboraviti to razdoblje kad smo iščekivali svaku vijest o COVID-u i često nam "padne mrak na oči" kad pomislimo na sve to, ne možemo pobjeći od tog virusa i posljedica koje je na mnoge ostavio. Mnoge ćemo tek otkriti, pretpostavljamo, a postoje li nije uopće upitno. Znamo to jer smo na svojoj koži osjetili brojne posljedice. No ima i onih koje nismo osjetili niti povezali s COVID-om.
Velika studija iz Massachusettsa otkrila je da su bebe čije su majke imale COVID-19 tijekom trudnoće imale nešto veću vjerojatnost da će imati niz neuroloških razvojnih dijagnoza do treće godine. Većina te djece imala je govorna ili motorička kašnjenja, a ova se povezanost mogla najviše vidjeti kada je majka bila zaražena kasno u trudnoći i nosila muško dijete.
Iako je povećanje rizika koje je ustanovljeno bilo zapravo malo gledano općenito, kad se uzme u obzir da su milijuni žena bile trudne tijekom pandemije, i ovo malo povećanje je važno. Studija ne dokazuje da infekcija COVID-19 tijekom trudnoće uzrokuje autizam ili druga stanja mozga kod fetusa, ali sugerira da infekcije i upale tijekom trudnoće mogu utjecati na to kako djetetov mozak raste, nešto što su znanstvenici već vidjeli kod drugih bolesti. Na ovo se gleda kao na razlog da se pomogne trudnicama da izbjegnu COVID-19 i da se pomno prati djecu koja su bila izložena virusu u maternici.
Što je studija otkrila
Pregledano je više od 18 000 medicinskih kartona majki i njihove djece rođene između ožujka 2020. i svibnja 2021., prije nego što su cjepiva bila široko dostupna. Budući da su sve majke koje su rodile tijekom tog razdoblja testirane na COVID, moglo se jasno vidjeti koje su trudnice bile izložene virusu.
Oko 5% tih majki imalo je COVID tijekom trudnoće. Pokazalo se da su njihova djeca imala nešto veću vjerojatnost da će im se dijagnosticirati neurološki razvojni poremećaj do 3. godine u odnosu na one čije majke nisu bile zaražene, čak i kad se uzme u obzir razlika u dobi majke, razlike u rasi, statusu osiguranja i prijevremenom porodu.
Veza je bila najjača kada se infekcija dogodila u trećem tromjesečju i kad je mama bila trudna s dječakom. Ipak, velika većina djece u obje skupine pokazala je tipičan razvoj.
Stručnjaci kažu da COVID, koji kod nekih ljudi uzrokuje snažan imunološki odgovor, odgovara biološkom obrascu koji se vidi kod drugih infekcija u trudnoći. Dr. Alan Brown, profesor psihijatrije i epidemiologije na Sveučilištu Columbia, koji proučava infekcije kod majki i razvoj mozga, objasnio je: „COVID bi bio vrlo jak kandidat za to jer je količina upale vrlo ekstremna.“
Kako infekcija utječe na razvoj mozga?
Iako ovo još uvijek nije jasno dokaziva veza, zna se da infekcija može poremetiti rast mozga djeteta. U zdravom mozgu, imunološke stanice pomažu u oblikovanju neuronskih krugova u razvoju uklanjanjem dodatnih ili nepotrebnih veza, procesom poznatim kao „sinaptičko obrezivanje“. Kada se majčin imunološki sustav aktivira infekcijom, upalne molekule mogu doći do bebina mozga i promijeniti proces obrezivanja.
Iako je studija, između ostalog, pronašla povezanost s infekcijama u kasnoj trudnoći, neki liječnici se ne slažu s ovom teorijom, kao ni onom koja kaže da je veća vjerojatnost oštećenja za mušku djecu. Naime, kod dječaka je veća vjerojatnost nego kod djevojčica da imaju kašnjenja u govoru ili motorici te da im se dijagnosticira autizam. Istraživači sumnjaju da muški fetusi mogu biti osjetljiviji na stres i upalu prije rođenja, iako mehanizam nije skroz jasan.
Znanstvenici koji su sudjelovali u istraživanju istaknuli su da ova studija nije dokaz, nego pokazuje povezanost COVID infekcije u trudnoći i problema u razvoju. Mnogi drugi čimbenici mogli bi objasniti također tu vezu. Isto tako, majke koje obole od COVID-a mogu imati i druge zdravstvene probleme, poput pretilosti, dijabetesa ili mentalnih zdravstvenih stanja, koji povećavaju rizik od kašnjenja u razvoju kod djece.
Jedno je istraživanje pokazalo da čak i infekcije prije ili nakon trudnoće mogu biti povezane s autizmom, što sugerira da bi zajednička genetika ili okolina, a ne sama infekcija, mogli biti u igri. Zato stručnjaci kažu da su potrebna mnogo veća, dulja istraživanja kako bi se razumio opseg bilo kakvog rizika od infekcije.
A što je s cijepljenjem?
Jedna velika nacionalna studija u Škotskoj nije pronašla razliku u ranim razvojnim ishodima između djece čije su majke bile cijepljene i onih koje nisu bile. Druga studija u SAD-u otkrila je isto: nema veze između prenatalnog cijepljenja protiv COVID-a i kašnjenja u razvoju kroz 18 mjeseci.
